Bivši austrijski kancelar Karl Nehammer, koji je podnio ostavku na svoj položaj u siječnju 2025. nakon propalih koalicijskih pregovora, ponovno se pojavio na političkoj pozornici s oštrim upozorenjem o budućnosti Europske unije. Njegov iznenadni povratak na Münchensku sigurnosnu konferenciju iznenadio je mnoge, posebice s obzirom na njegov naizgled miran izlazak iz politike samo nekoliko mjeseci prije.
Nakon što je podnio ostavku, Nehammer se povukao iz središta pozornosti, objavivši na Instagramu fotografiju na kojoj uživa na skijanju sa suprugom i psom. Slika je sugerirala fokus na osobni život nakon godina u političkoj areni. Međutim, očito je ostala njegova strast za europskom sigurnošću i izazovima s kojima se ona suočava.
Na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu Nehammer je sudjelovao u panel raspravi pod nazivom “Zeitenwende na turneji”, gdje je održao strastven govor u kojem se bavio gorućim pitanjima, posebice migracijskom krizom. Uspješno prevladavanje ove krize opisao je kao “pitanje sudbine” za Europsku uniju, tvrdeći da ono ima potencijal ili ojačati ili značajno oslabiti blok.
“Prije nekoliko godina su mi se smijali zbog ove interpretacije”, izjavio je Nehammer, “ali sada se više nitko ne smije kada vidi političke promjene u Sjedinjenim Državama.” Ova primjedba sugerira sve veće shvaćanje ozbiljnosti situacije i potencijala za promjenu globalne dinamike moći kako bi se pogoršali postojeći problemi unutar EU-a.
Nehammer je posebno pozvao na reformu Ženevske konvencije o izbjeglicama, za koju je tvrdio da je osmišljena za drugačije razdoblje. Konvencija, koja se temelji na ideji da susjedne zemlje pružaju pomoć tijekom regionalnih sukoba, sada je dovedena u pitanje “internacionaliziranim letovima” migranata. “Europski pravni sustavi nisu opremljeni za suočavanje s ovim razvojem”, ustvrdio je.
Ta nesposobnost suočavanja, prema Nehammeru, vodi opasnoj eroziji povjerenja javnosti. “To dovodi do svih poremećaja koje poznajemo: sustavi su preopterećeni, a to dovodi do radikalizacije”, objasnio je. Tvrdio je da iako ljudi sami po sebi nisu manje tolerantni, smanjeno je povjerenje u sposobnost demokratskog sustava da održi red.
Povlačeći paralelu s pandemijom COVID-19, Nehammer je istaknuo oštar kontrast između brzih i odlučnih radnji poduzetih za rješavanje zdravstvene krize i percipirane neaktivnosti u vezi s migracijom. Ispričao je stroge propise nametnute tijekom pandemije – “Možeš ovo, ne smiješ ono. Možeš u birtiju, ne možeš u birtiju. Možeš u trgovački centar, ili ne, ne, ne možeš u trgovački centar…!” – i suprotstavio ga prividnoj nemogućnosti kontroliranja migracijskih tokova. “Ali kad je riječ o migraciji… ne možemo reći: ne, to nije moguće. Ne možemo reći: prestani, to je previše! Barem takav dojam ljudi imaju – a to vodi radikalizaciji.”
Ova percipirana dvostruka mjerila, ustvrdio je Nehammer, potiču osjećaje nesigurnosti i, posljedično, okretanje prema radikalnim ideologijama. “Jer sloboda zahtijeva sigurnost, a sigurnost donosi slobodu. Kad se ljudi osjećaju nesigurno, osjećaju se manje slobodnima. A kad se osjećaju manje slobodnima, osjećaju se ugroženima. A kad se osjete ugroženima, okreću se radikalima jer im se čini da pronalaze odgovore, iako svi znamo da nisu. Ali barem zvuči kao nada.”
Stoga je Nehammer pozvao na pragmatično djelovanje i odlučno upravljanje. “Moramo se odmaknuti od moralne tvrdnje o tome što je dobro i krenuti prema pragmatičnom djelovanju, temeljenom na vladavini prava, ali s regulatornim ovlastima, kako bi ljudi imali osjećaj da država, Europska unija, ima situaciju pod kontrolom.”
Njegova zabrinutost proteže se izvan migracija, također obuhvaćajući obranu od dezinformacija i kibernetičkih prijetnji. Nehammer vjeruje da rat u Ukrajini ubrzava razvoj taktika digitalnog ratovanja koje se već koriste protiv drugih europskih naroda. “Ako uzmete perspektivu Vladimira Putina i pogledate europsku kartu zemalja članica… vidjet ćete da on vjerojatno nije nimalo nezadovoljan onim što se trenutačno mijenja u EU. Zato moramo biti toliko oprezni.”
Nehammer je zaključio naglašavajući potrebu za sustavnim odgovorima na ove sustavne prijetnje, zalažući se za pragmatična rješenja ukorijenjena u međunarodnom pravu. “Ne smijemo se usredotočiti samo na pojedinačne konfliktne točke koje se pojavljuju, već ih moramo razumjeti sustavno i moramo biti spremni uhvatiti se ukoštac s njima i riješiti ih bez straha da ćemo izazvati uvredu.” Istaknuo je važnost različitih stajališta, rasprava, pa čak i argumenata, istaknuvši da otvorenim dijalogom EU može pronaći dodirne točke i rješenja.
U konačnici, Nehammerovo neočekivano ponovno pojavljivanje služi kao snažan podsjetnik na kritične izazove s kojima se suočava Europska unija. Njegov poziv na odlučnu akciju, zajedno s njegovim razumijevanjem temeljnih društvenih i političkih strepnji koje potiču nesigurnost i radikalizaciju, nudi uvjerljivu perspektivu o “pitanju sudbine” s kojim se EU suočava. Nadolazeći mjeseci i godine odredit će hoće li europski čelnici poslušati njegovo upozorenje i prihvatiti pragmatična rješenja koja on zagovara.
Zoran / TV Wien
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
