Iseljeni Hrvati šalju nam milijarde: Najviše iz Njemačke i Irske, ali treću zemlju teško ćete pogoditi

Pokazuju to i statistike Hrvatske narodne banke (HNB) o primljenim doznakama iz inozemstva. Njihove svote rastu iz godine u godinu, a i udjel doznaka u BDP-u sve je veći. Pretprošle godine tako su ukupne doznake iz inozemstva činile 7,34 posto BDP-a, po čemu je Hrvatska bila uvjerljivo prva u EU.

Inače, HNB definira doznake kao primitke koje su rezidenti jedne zemlje primili od nerezidentnih fizičkih osoba, bilo da se radi o radničkim doznakama, bilo nekim drugim oblicima pomoći. U doznake spadaju i naknade, odnosno prihodi privremeno zaposlenih osoba u inozemstvu.

Raste iznos doznaka

Usporedivši podatke iz posljednjih pet godina, što uključuje prva tri tromjesečja 2024., primjetno je to da ukupan iznos doznaka raste iz godine u godinu. Tako je 2020. u Hrvatsku iz inozemstva temeljem doznaka stiglo 3,669 milijardi eura, već godinu poslije iznos je premašio 4,2 milijarde, da bi 2022. i 2023. debelo premašio pet milijardi eura.

U prvih devet mjeseci lani Hrvatska je primila 4,641 milijardu eura doznaka. Konkretan podatak za cijelu 2024. godinu bit će poznat tek u proljeće, no ne bi bilo iznenađujuće to da cifra ponovno prijeđe svotu od pet milijardi eura.

Što se tiče udjela doznaka u BDP-u, on je u posljednjih pet godina redovito iznad sedam posto. Po tome je Hrvatska među zemljama najovisnijima o svojoj dijaspori, a najveći udio u BDP-u, od 7,45 posto, zabilježen je 2022. godine.

Gastarbajteri najdarežljiviji

Novac od Hrvata stiže iz raznih država, no ponajviše iz Njemačke. Svake godine iz donedavno najjače europske ekonomije došlo je više od milijardu eura. Tako su 2020. godine Hrvati iz Njemačke poslali kući 1,647 milijardi eura, godinu poslije cifra je porasla na 1,767 milijardi, da bi 2022. godine dosegla gotovo dvije milijarde eura. Ta magična granica prijeđena je pretprošle godine (2,146 milijardi eura), a u prvih devet mjeseci lani u Hrvatsku je iz Njemačke putem doznaka stiglo 1,78 milijardi eura.

Treba reći da je u posljednjih nekoliko godina primjetan rapidan rast doznaka iz Irske. S 270,5 milijuna eura, koliko je iz te zemlje primljeno 2020. godine, svota je lani porasla na 607,4 milijuna eura. U prva tri kvartala 2024. pak iz Irske su u Hrvatsku stigla 504,2 milijuna eura.

Narasle su i svote doznaka iz Nizozemske. Prije pet godina poslano je nešto više od 77 milijuna eura, da bi pretprošle godine iznos skočio na 554,5 milijuna eura. Sličan trend bio je primjetan i lani.

Doznake iz Austrije i Slovenije, zemalja u koje Hrvati idu i na privremeni rad, rasle su nešto slabijim tempom. Godine 2020. iz obje zemlje u Hrvatsku je pristiglo po 180-ak milijuna eura doznaka, a pretprošle godine iz Austrije je došlo 436,2 milijuna eura te iz Slovenije 285 milijuna eura.

Rast izlaznih doznaka

No svaka medalja ima dvije strane, pa tako i priča o doznakama. Rastom broja stranih radnika raste i odljev novca iz Hrvatske. Logika je jasna – kako iseljenici šalju novac u Hrvatsku, tako i strani radnici šalju svoje prihode u zemlje iz kojih dolaze.

HNB to bilježi kao naknade od rada koje nerezidenti ostvare na radu u Hrvatskoj – ako su strani radnici prisutni manje od godinu dana. Ako pak ostanu raditi dulje od godinu dana, HNB će te svote tretirati kao radničke doznake.

S obzirom na to da je, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, lani izdano ukupno 206.529 dozvola za boravak i rad stranaca, od čega je novih 132.208 dozvola, a produljeno njih 56.898, ne čudi to da raste broj doznaka odaslanih iz Hrvatske u inozemstvo.

Izlazne doznake prešle milijardu eura

Tako je, primjerice, 2020. godine putem doznaka iz Hrvatske isplaćeno 724,2 milijuna eura. Ta je svota 2022. godine prešla milijardu eura, a u prvih devet mjeseci lani popela se na 1,329 milijardi eura.

Pritom je najviše doznaka isplaćeno u susjedne zemlje – Bosnu i Hercegovinu te Srbiju. Doznake za BiH su u proteklih pet godina porasle sa 161,3 na 318,1 milijun eura. Za Srbiju su podosta niže, ali i kod njih je primjetan rast. U 2020. godini isplaćeno je svega 48,5 milijuna eura, no u prva tri kvartala lani svota je dostigla 169,7 milijuna eura.

Još su više rasle doznake u zemlje iz kojih su nam tek prije nekoliko godina počeli stizati strani radnici. Tako su doznake za Nepal od 2020. godine do kraja rujna 2024. porasle sa 7,6 na 142,6 milijuna eura. Istovremeno su doznake za Filipine porasle s 4,2 na 89,8 milijuna eura, a za Indiju sa 7,5 na 63,5 milijuna eura.

To je utjecalo i na udjel u BDP-u. Tijekom 2020. i 2021. godine svota doznaka isplaćenih u inozemstvo odgovarala je 1,42 posto BDP-a. No nakon toga njihov udio počeo je rasti, pa je 2023. dosegao 1,84 posto, a u prvih devet mjeseci 2024. bio je već na 1,68 posto. Tako država u posljednjih nekoliko godina na doznakama popuni oko 5,5 posto BDP-a, no treba prihvatiti činjenicu da sve više novca odlazi u inozemstvo.

Tportal.hr