Iskazani interes novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa za preuzimanje Grenlanda, autonomnog teritorija Danske, pokrenuo je pitanje vrijednosti otoka. Prema Davidu Barkeru, investitoru u nekretnine i bivšem ekonomistu u Federalnim rezervama New Yorka, potencijalna cijena Grenlanda mogla bi iznositi od 12,5 do 77 milijardi dolara. Ova procjena, koju je objavio The New York Times, temelji se na troškovima povezanim s Američkim Djevičanskim Otocima i Aljaskom, prilagođenima za inflaciju i ekonomski rast. Barker, koji ima iskustvo u procjeni velikih transakcija nekretninama, koristio je ove teritorije kao mjerilo za svoju procjenu.
Inače, Grenland navodno posjeduje ogromna prirodna bogatstva i zauzima strateški važan položaj u sjevernom Atlantiku, a dugo je bio predmet interesa SAD-a. S lokacijom od vitalnog značaja za obrambenu infrastrukturu SAD-a i bogatstvom neiskorištenih resursa, uključujući minerale i fosilna goriva, Grenland je važna prednost u globalnom geopolitičkom krajoliku. Grenland se može pohvaliti rezervama minerala, nafte i prirodnog plina, iako su ti resursi i dalje nedovoljno razvijeni zbog sporog napretka u razvoju infrastrukture. Ekonomija otoka trenutno ovisi o ribarstvu, koje čini više od 95 posto njegovog izvoza, te godišnjim subvencijama iz Danske koje pokrivaju polovinu javnog proračuna Grenlanda. Danska troši gotovo milijardu dolara godišnje na Grenland, ili otprilike 17.500 dolara po stanovniku.
Nedavno istraživanje pokazalo je da se 25 od 34 minerala koje je Europska komisija identificirala kao “kritične sirovine” nalazi na Grenlandu, uključujući elemente rijetkih zemalja potrebnih za električna vozila i vjetroturbine, kao i materijale poput grafita i litija koji se koriste u baterijama, navodi Live Mint. SAD održavaju stalnu vojnu prisutnost na Grenlandu preko zračne baze Pitufik, koja se nalazi na sjeverozapadu. Ovaj aranžman proizlazi iz sporazuma između SAD-a i Danske iz 1951. godine, koji daje SAD-u pravo na slobodno kretanje i uspostavljanje vojnih baza na Grenlandu, pod uvjetom da Danska i Grenland budu obaviješteni.
Želja za autonomijom
Grenland, bivša danska kolonija, postao je formalni teritorij Danske 1953. godine i podliježe danskom ustavu. Međutim, otok je dobio značajnu autonomiju 2009. godine, uz pravo da proglasi neovisnost putem referenduma.
U prošlosti su SAD pokušale kupiti Grenland tijekom Hladnog rata, nudeći 100 milijuna dolara u zlatu 1946. godine, ali je Danska odbila ponudu. Trumpov prijedlog za kupnju otoka iz 2019. također su odbili i Grenland i Danska. Premijer Grenlanda Múte Egede, koji se zalaže za neovisnost, naglasio je da Grenland nije na prodaju te da o njegovoj budućnosti treba odlučiti narod.
Neovisnost na vratima
Ako Grenland izabere neovisnost, mogao bi ući u “slobodnu asocijaciju” sa Sjedinjenim Državama, slično aranžmanima s Maršalovim Otocima, Mikronezijom i Palauom. Ovo bi zamijenilo danske subvencije uz podršku i zaštitu SAD-a, u zamjenu za vojna prava. Međutim, Grenlanđani nisu zainteresirani biti pod kontrolom nove strane sile i vjerojatno bi dali prioritet osiguravanju vlastitog blagostanja prije nego što teže neovisnosti, navodi se u izvješćima.
