Očajna situacija u bečkim školama razotkriva duboke probleme s integracijom imigrantske djece, posebno one arapskog porijekla. Unatoč godinama provedenim u Beču, mnoga djeca ne vladaju njemačkim jezikom, što izravno utječe na njihove školske rezultate. Čak 70% djece arapskog materinjeg jezika u prvom razredu nema dovoljno znanja njemačkog, što je alarmantno.
Brojka od 20.000 djece koja su stigla spajanjem obitelji, od kojih većina govori samo arapski, naglašava razmjere problema. Dok se vladini pregovarači bave mjerama štednje, a ne reformama u obrazovnom sustavu, predsjednica udruge “Österreich’s Elementary Education Network”, Natascha Taslimi, predlaže da se obiteljski dodatak uvjetuje znanjem njemačkog jezika kod djece. Ona smatra da je nužno da roditelji shvate svoju ulogu u poticanju jezičnog razvoja svoje djece i da izbjegavaju zlouporabu vrtića kao privremenog mjesta za čuvanje djece.
Uzrok problema djelomično leži u nedovoljnom pohađanju vrtića, gdje mnoga djeca ne dobivaju adekvatnu jezičnu potporu. Šokantni su primjeri djece koja koriste mobilne telefone s aplikacijama na arapskom umjesto da uče njemački u vrtiću. Također, ovisnost cjelodnevnog pohađanja vrtića o zaposlenju roditelja predstavlja problem, jer djeca kojima je jezična pomoć najpotrebnija često rano odlaze iz vrtića. Ravnateljice vrtića izražavaju svoju frustraciju zbog roditelja koji ne pružaju jezičnu podršku svojoj djeci.
Uvedeni “orijentacijski razredi” za školsku djecu gdje roditelji također uče arapski i njemački, ukazuju na pokušaj rješavanja problema, ali pokazuje da sustav nije funkcionirao. Naposljetku, sustav s problemima poput ovih dovodi do toga da djeca nakon dvije godine gube poseban status i postaju “redoviti” učenici, čak i bez znanja njemačkog, što dodatno komplicira situaciju i osuđuje ih na neuspjeh.
- Jezična barijera: Nepoznavanje njemačkog jezika je ključna prepreka za uspješno školovanje. Djeca koja ne razumiju jezik nastave ne mogu pratiti predavanja, razumjeti zadatke i sudjelovati u razrednoj interakciji. To dovodi do frustracije, loših ocjena i otežane socijalizacije.
- Integracijski izazovi: Spajanje obitelji često znači da djeca dolaze u Beč bez prethodnog znanja lokalnog jezika i kulture. Ako se roditelji i obitelj također ne integriraju aktivno, djeca su dodatno izolirana i imaju manje prilika za učenje njemačkog van škole.
- Potencijalni neuspjeh u obrazovanju: Nemogućnost praćenja nastave na njemačkom jeziku može dovesti do zaostajanja u učenju, ponavljanja razreda, i moguće odustajanje od školovanja. To ne samo da šteti pojedinačnoj budućnosti djece, već ima dugoročne posljedice na društvo u cjelini.
- Društvena segregacija: Neuspješna integracija kroz obrazovanje može dovesti do stvaranja paralelnih društava gdje djeca različitog podrijetla slabo komuniciraju, što može potaknuti predrasude i socijalne tenzije.
- Potreba za intervencijom: Tekst implicira da postoje sistemski problemi koji se trebaju hitno riješiti kako bi se pomoglo djeci koja su u ovakvoj situaciji. To može uključivati dodatne jezične programe, podršku učiteljima u radu s djecom koja ne znaju njemački, te programe za roditelje koji će im pomoći u integraciji.
Zoran / TV Wien
