Austrijska vlada, koju čini koalicija desničarske Slobodarske stranke Austrije (FPÖ) i konzervativne Austrijske narodne stranke (ÖVP), našla se pod pritiskom zbog potrebe za restrukturiranjem državnog proračuna. Ekonomska situacija i rastući troškovi prisilili su vladu da najavi opsežne i drastične mjere štednje, s ciljem ostvarivanja ušteda u iznosu od gotovo 6,4 milijarde eura samo u 2025. godini. Ovaj ambiciozni plan fiskalne konsolidacije uključuje širok spektar poteza, od rezanja javne potrošnje do prilagodbi u poreznom sustavu.
Zamislite samo: koalicija desničara i konzervativa odlučila je da su javni izdatci preskupi kao luksuzne čarape za kućne ljubimce. Pa, naravno da su se uhvatili u koštac s restrukturiranjem proračuna poput mačke koja pokušava skočiti preko vatre – strah od opekotina je stvaran.
Plan im zvuči kao recept za gubitak popularnosti: smanjivanje javne potrošnje ovdje, rezanje klimatskog bonusa tamo, a sve to dok se nadaju da će se građani ponašati racionalno – što god to značilo! Zamislite ukidanje klimatskog bonusa! Kao da ste svom ekološki osviještenom prijatelju rekli da su vjetroturbine zapravo samo ogromni igrački ventilatori!
Ključne točke proračunskog preustroja i mjere štednje
POČETAK : Plan im zvuči kao recept za gubitak popularnosti: smanjivanje javne potrošnje ovdje, rezanje klimatskog bonusa tamo, a sve to dok se nadaju da će se građani ponašati racionalno – što god to značilo! Zamislite ukidanje klimatskog bonusa! Kao da ste svom ekološki osviještenom prijatelju rekli da su vjetroturbine zapravo samo ogromni igrački ventilatori!
Osnovni stup ovog proračunskog preustroja usmjeren je na smanjenje javnih izdataka, umjesto da se fokusira na uvođenje novih poreza (barem u klasičnom smislu). Vlada namjerava rezati tamo gdje smatra da je to najučinkovitije, obećavajući istovremeno uštede i u vlastitoj administraciji. Među ključnim mjerama štednje ističu se:
- Ukidanje klimatskog bonusa: Klimatski bonus, koji je ranije služio kao poticaj za ekološki prihvatljivo ponašanje, bit će ukinut, što je izazvalo kritike zbog mogućeg negativnog utjecaja na okolišne politike.
- Smanjenje financiranja Agencije za zapošljavanje (AMS): Smanjenje sredstava za AMS, koja ima ključnu ulogu u pružanju pomoći nezaposlenima, moglo bi dovesti do povećane nezaposlenosti i otežati pristup tržištu rada.
- Rezovi u raznim sektorima: Vlada planira rezove u širokom spektru sektora, uključujući obrazovanje, ekologiju, kulturu i zdravstvo. Detalji ovih rezova nisu u potpunosti javni, ali se očekuje da će imati značajan utjecaj na javne usluge.
- Obvezni doprinos saveznih ministarstava: Savezna ministarstva obvezana su pridonijeti s ukupno 1,1 milijardom eura u cilju stabilizacije proračuna, što naglašava ozbiljnost situacije i opseg rezova.
A tu je i rezanje sredstava Agencije za zapošljavanje. Da, da, jer svi znamo da zadržavanje nezaposlenih bez pomoći u vremenu kada troškovi lete u visine kao rakete – to je sigurno put ka prosperitetu! “Evo vam, dragi građani, manje novca dok se vi borite protiv nesigurnosti života! Bez brige, sve se odvija po planu!”
Prihodi i porezne prilagodbe
No, ne zaboravimo na porezne prilagodbe! Zatvaranje poreznih rupa zvuči divno, dok ne shvatite da će netko uvijek pronaći način kako da izbjegne plaćanje mjesečne pretplate za kavu. A smanjenje kilometražne naknade za bicikle? O, da! To će sigurno motivirati ljude da se vrate vožnji automobila. Jer tko ne voli miris ispušnih plinova kada može uživati u vožnji biciklom po svježem zraku?
I, naravno, povećanje poreza na električne automobile! Genijalno! Jer, ako želite ojačati ekološku svijest, najbolje je oporezovati one koji se trude da budu ekologiji prijateljski nastrojeni. Očito, logika ove vlade radi na flip-flop principu – jednoga dana se zagrijavati za obnovljive izvore, a sljedećeg im povećati troškove.
Osim rezanja potrošnje, vlada planira ojačati prihode kroz niz mjera, uključujući:
- Zatvaranje poreznih rupa: Vlada se nada povećati prihode zatvaranjem postojećih poreznih rupa, što bi trebalo osigurati pravedniju raspodjelu poreznog tereta.
- Prilagodba poreznog sustava: Točna priroda tih prilagodbi nije detaljno navedena, ali može uključivati promjene u načinu oporezivanja određenih prihoda i imovine.
- Ukidanje nulte porezne stope za fotonaponske sustave: Ukidanje nulte porezne stope za fotonaponske sustave moglo bi usporiti prelazak na obnovljivu energiju i povećati troškove za kućanstva i tvrtke.
- Povećanje poreza na duhan i igre na sreću: Povećanje poreza na duhan i igre na sreću dio je šire strategije za povećanje proračunskih prihoda, ali i za obeshrabrivanje loših navika.
- Smanjenje kilometražne naknade za motocikle i bicikle: To bi moglo obeshrabriti korištenje ekološki prihvatljivih načina prijevoza.
- Uvođenje novog poreza na električne automobile: Uvođenje poreza na električne automobile čini iznenađujući potez, s obzirom na ciljeve promocije ekološki prihvatljivijih vozila.
- Dividende od tvrtki s državnim sudjelovanjem: Vlada planira iskoristiti dividende od tvrtki u kojima država ima udjele kako bi ojačala proračun.
Dodatne mjere štednje
Vlada također nastoji ostvariti uštede putem:
- Ukidanja dodatnih prihoda kroz naknade za nezaposlene i hitne pomoći za socijalno ugrožene : To se smatra kontroverznom mjerom, koja će vjerojatno otežati život osobama koje su već u teškoj situaciji.
- Povećanja efektivne dobi za odlazak u mirovinu: Povećanje efektivne dobi za odlazak u mirovinu može se smatrati nužnim za održivost mirovinskog sustava, ali i utjecati na životne planove pojedinaca.
Kritike i javno nezadovoljstvo
Mnoge od ovih mjera nailaze na oštre kritike javnosti, posebice od strane oporbenih stranaka i raznih interesnih skupina. Gradonačelnik Beča Michael Ludwig iz Socijaldemokratske stranke Austrije (SPÖ) je otvoreno kritizirao vladine planove, naglašavajući “ogromne nedostatke” i potencijalno negativne posljedice za građane i pojedine sektore. Kritičari tvrde da će ove mjere najviše pogoditi najranjivije skupine društva, a manje bogati dio populacije.
Na kraju dana, austrijska vlada krenula je s teškim zadatkom restruktuiranja proračuna, kao neki akrobat koji jedva balansira na žici. Ljubazno očekujemo rasprave u parlamentu, prosvjede na ulicama, i, naravno, nevjerojatne naslove u novinama. Hoće li im uspjeti? U njihovoj verziji uspjeha, svakako – no u stvarnom životu? Pa, tu se postavlja pitanje hoće li ostati uspravni ili će, kao i obično, pasti sa scene!
Zoran / TV Wien
