Ekonomisti zabrinuti
Europska unija ušla je u 2025., blago rečeno, u ne baš najboljoj formi. Kriza trese njezina dva ključna gospodarstva – Njemačku i Francusku. Obje zemlje suočavaju se s političkom i gospodarskom nestabilnošću zbog koje nijedna nema usvojen proračun za tekuću godinu
‘Današnja situacija razlikuje se od prethodne krize državnog duga utoliko što najakutniji problemi Europe više nisu koncentrirani u manjim gospodarstvima poput Grčke. Umjesto toga, dvije najvažnije europske ekonomije sada se suočavaju s poteškoćama’, istaknuo je Neil Shearing, glavni ekonomist grupe Capital Economics, u analizi objavljenoj u prosincu.
Francuska i Njemačka trenutačno funkcioniraju s privremenim proračunima, produžujući odredbe iz 2024. godine, dok političke nesuglasice onemogućuju dogovor o proračunu za 2025.
U Njemačkoj su prijevremeni izbori zakazani za veljaču nakon što je vladajuća koalicija pod kancelarom Olafom Scholzom pala zbog razilaženja u fiskalnoj politici. S druge strane, Francuska se suočava sa svojim izazovima te nova vlada pod premijerom Françoisom Bayrouom nastoji pronaći kompromis među zastupnicima.
Ekonomisti upozoravaju da bi nepostojanje čvrstih proračunskih planova moglo dodatno oslabiti rast i potaknuti fiskalne neravnoteže u obje zemlje, piše američki CNBC.
Suočavanje s različitim izazovima
Njemačka i Francuska odražavaju različite strane iste medalje. Dok Francuska ima problem prekomjernog trošenja, s deficitom od 6,1 posto BDP-a i javnim dugom koji doseže 112 posto BDP-a (prema MMF-u za 2024.), Njemačka se suočava s izazovima premalog ulaganja. Njezina stroga fiskalna pravila, uključujući tzv. kočničar duga, sprječavaju fleksibilnije trošenje unatoč niskoj razini javnog duga.
‘Njemačka ima problem pretjerano stroge fiskalne politike. Zbog gospodarstva koje stagnira koristila bi joj labavija fiskalna politika — a kako bi to gotovo sigurno povećalo uvoz iz drugih zemalja, pomoglo bi podržati rast u Francuskoj i Italiji’, napomenuo je Shearing.
Strukturni problemi i globalni izazovi
Europa se suočava i s dubljim gospodarskim problemima. Nizak rast produktivnosti, nedostatak konkurentnosti i visoke cijene energije usporavaju rast. Na to se nadovezuju vanjski faktori, poput slabljenja potražnje iz Kine i mogućih tarifa na europske proizvode koje planira uvesti novoizabrani američki predsjednik Donald Trump.
Europska središnja banka pokušava ublažiti pritisak smanjenjem kamatnih stopa. U prosincu je ključna stopa smanjena za 25 baznih bodova, što je četvrto smanjenje u protekloj godini. ECB predviđa skroman rast eurozone: 0,7 posto u 2024. i 1,1 posto u 2025. Međutim predsjednica ECB-a Christine Lagarde upozorava na rizike.
‘Rizici za gospodarski rast ostaju nagnuti dolje’, izjavila je Lagarde, istaknuvši da bi ‘niža razina povjerenja mogla spriječiti oporavak potrošnje i ulaganja’.
Izgledi za budućnost
Stručnjaci smatraju da Europa mora provesti temeljite reforme da bi osigurala održiv rast. Bez njih, prema Shearingu, prijeti joj ‘vrlo nizak rast, stalne brige o fiskalnoj održivosti i sve manji ugled u svijetu obilježenom rivalstvom SAD-a i Kine’.
Unatoč izazovima, neki analitičari traže potencijalne svijetle točke. Primjerice Jari Stehn iz Goldman Sachsa vjeruje da bi Njemačka nakon izbora mogla uvesti fiskalne poticaje, ali upozorava da bi oni mogli biti ograničeni.
‘Ljudi se pitaju može li europski potrošač iznenaditi pozitivnim trendom. Postoji potencijal zbog visoke stope štednje, ali mislimo da će podrška tome ipak biti ograničena’, zaključio je Stehn.