Na današnji dan, 31. prosinca 1991., javnost je prvi puta imala čuti prvu i jednu od najpoznatijih pjesama pjevača Marka Perkovića Thompsona, “Bojnu Čavoglave”. To je jedna od najpoznatijih hrvatskih budnica u Domovinskom ratu, snimljena u zamahu velikosrpske agresije na Hrvatsku, a odigrala je veliku ulogu u podizanju morala hrvatskih branitelja i svih Hrvata izloženih oružanoj agresiji. Thompson u stihovima opisuje spremnost na obranu svoje domovine i rodnoga sela Čavoglava od četničkih napada. Pjesma je javno praizvedena na Hrvatskom radiju Split, 31. prosinca 1991. godine. Ubrzo je snimljen i video spot koji je prvi put pušten na OTV-u.
Pjesma je izdana u vrijeme kada su hrvatske snage, još uvijek nedovoljno obučene i organizirane, trpjele poraze u sukobu s tehnički nadmoćnim neprijateljem (JNA) te joj se često pripisuje podizanje morala u kritičnom trenutku sukoba. Tijekom Domovinskog rata bila je jako slušana, podigavši Thompsonovu popularnost, koji je nakon nje nastavio pjevati domoljubne pjesme, koje su postale njegovim zaštitnim znakom. Pjesma je ostala popularna i po svršetku Domovinskog rata, a i dvadesetak godina kasnije nezaobilazni je dio repertoara svakog koncerta Marka Perkovića Thompsona.
Pratile su je i brojne kontroverze, naročito zbog prvog stiha “Za dom, spremni”, zbog čega se Thompson godinama borio s napadima koji su mu pripisivali ekstremni nacionalizam i ustaštvo. Zbog spornog početka pjesme 2018. je Vijeće za suočavanje s prošlošću iznijelo stav kako se pjesma ne bi smjela javno izvoditi. Pjevač se tada osvrnuo na njihovo mišljenje na Facebooku.
Braniteljski poklič
“Pjesma ‘Bojna Čavoglave’ nije zabranjena, niti bi smjela biti zabranjena i svatko onaj tko je pokuša zabraniti nije normalan, jer time zabranjuje simbole Domovinskog rata, a ta pjesma je jedan od tih simbola. Pjesma je nastala u Domovinskom ratu i nema nikakvu poveznicu s totalitarnim režimima iz prošlosti. Uzvik “Za dom spremni” nije korišten samo u pjesmi “Bojna Čavoglave”, nego su ga koristili hrvatski branitelji iz gotovo svih postrojbi od početka Domovinskog rata pa sve do njegovog kraja, a postrojbe HOS-a su taj poklič uzele kao svoj službeni pozdrav.
Kako su ga koristile postrojbe u Domovinskom ratu, tako sam ga i ja 1991. uvrstio u pjesmu koja je bila budnica i odigrala važnu ulogu u podizanju morala hrvatskim braniteljima, a koja i danas njeguje uspomenu na to vrijeme u kojem se stvarala Hrvatska država. To je jedina prava istina, a sve drugo je manipulacija od strane jugokomunističkih grupacija”, napisao je Thompson tada.
Ima starije korijene
Dodao je kako u hrvatskom jeziku koristimo još riječi i izraza koje su se koristile u vrijeme ustaške NDH. “A kada već svi iznose svoj stav o pokliču “Za dom spremi”, želim i ja ovdje iznijeti svoj. Za razliku od tzv. “hrvatskih povjesničara”, ja držim da taj poklič nije jedino i ekskluzivno korišten za vrijeme NDH, nego je u raznim inačicama korišten i ranije kroz hrvatsku povijest.
Istina je da je u ovom i sličnom obliku (“Za dom i Poglavnika”) korišten i za vrijeme NDH, što ga ne čini, ponavljam, isključivim vlasništvom Ustaškog pokreta niti ga se može potpuno poistovjetiti samo i isključivo s Ustaškim pokretom jer ima daleko starije korijene. Želim naglasiti još nešto, nije moguće i nije potrebno zanijekati i odbaciti sve ono što je na bilo koji način korišteno za vrijeme NDH, pa recimo kao primjer hrvatsku valutu kunu, vojne činove, nazive teritorijalnih jedinica (župan,županija) itd.”, dodao je Thompson.
Foto : Zoran / TV Wien