Godinu na izmaku obilježilo je smirivanje inflacije u većini svjetskih gospodarstava. S druge strane, zbog sukoba u već poznatim žarištima, ali i ekonomskim bojišnicama, postoji razlog za zabrinutost. Naročito se to tiče Europe koja se nalazi u nezgodnom trenutku
Iako je tijekom ove godine stopa inflacije pala u većini svjetskih gospodarstava, vlade brojnih zemalja platile su visoku cijenu slabe ekonomske zaštite građana.
Njemačka pleše po rubu
Nakon što je kancelar Olaf Scholz smijenio svog ministra financija, Bundestag je iskazao nepovjerenje vladi. Izvanredni izbori trebali bi se održati potkraj veljače 2025. godine, u vrlo delikatnom trenutku za Njemačku, opterećenu društvenim, ideološkim, ali i ekonomskim pitanjima. Naime, nakon dugo vremena, njemačko gospodarstvo pleše po rubu recesije, što bi moglo imati posljedice i za ostatak Europe.
Njemačko gospodarstvo lani je bilo u padu od 0,3 posto. Sličan se trend nastavio početkom ove godine, no to se preokrenulo tijekom ljeta uz blag rast od 0,2 posto. Dosadašnja njemačka vlada predviđa da će ova godina završiti s padom od 0,2 posto, a Bundesbank prognozira pad gospodarstva od 0,6 posto u sljedećoj godini.
Revizorska kuća Creditreform iz Frankfurta na Majni procijenila je da će do kraja godine ukupno 22.400 tvrtki pokrenuti stečaj. Lani ih je bilo oko 18.500, a sljedeće bi ih godine trebalo biti još više. Iako je više od 80 posto propalih tvrtki imalo manje od 10 zaposlenika, brinu stečajevi giganata poput modnog lanca Esprit ili najveće europske turističke agencije FTI Touristik. S problemima se suočava i Volkswagen, koji najavljuje zatvaranje tvornica i otpuštanje desetaka tisuća radnika.
Europa na mukama
Izabran je i novi saziv Europske komisije, kojoj na čelu ostaje Ursula von der Leyen. Ključna pitanja tako ostaju održivost, zelena energetika, ali i trgovina, s obzirom na to da je već počeo međusobni rat trošarinama na uvoz s Kinom, poglavito u segmentu visokih tehnologija, s čime Europa kaska. To, naravno, nije dobro za europsko gospodarstvo, jer bi moglo povećati cijene razvoja i proizvodnje, primjerice, električnih automobila za koje se Bruxelles zalaže.
Ovdje Europi ne ide na ruku financijski kolaps švedskog proizvođača baterija za električna vozila, Northvolta. Iako to ne znači kraj ove industrije u Europi, jasno je da će se europski proizvođači, pa i politika morati osloniti na kineska ulaganja i stručnost.
Povratak Trumpa
Ipak, globalno gledajući, najvažnija je promjena povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Borba s inflacijom i pad ekonomske moći uz državno zaduživanje do krajnjih granica, bile su kapi koje su prelile čašu, naročito kod Trumpovih pristaša koje se nisu mirile s njegovim porazom prije četiri godine.
S obzirom na prethodni Trumpov mandat, moguće je očekivati drastične promjene i po pitanjima unutarnje i vanjske politike, ali i financija. Najave podizanja carina za sve uvozne proizvode, izazvale su val reakcija diljem svijeta, a poglavito u Europskoj uniji, koja ne bi ostala pošteđena ako se to zaista i ostvari. Kako je EU najznačajniji vanjskotrgovinski partner SAD-a i obratno, europska će strana pretrpjeti značajne gubitke, jer bi joj bio otežan plasman proizvoda i usluga u inozemstvo, poglavito u svjetlu započetog trgovinskog sukoba s Kinom.
Mnogi se pitaju hoće li Trump ispuniti svoje obećanje i zaustaviti rat u Ukrajini za samo jedan dan. Dosad je već razgovarao s Volodimirom Zelenskim uoči otvaranja obnovljene pariške katedrale Notre Dame, ali Putina, čije postrojbe osvajaju nove dijelove Ukrajine, nije kontaktirao. Osim toga, treba vidjeti i hoće li se bilo koja njegova odluka vezana uz Ukrajinu ticati financiranja raznih oblika pomoći, koja je s američke strane u proteklih godinu dana bila izdašna. Samo do travnja ove godine u Ukrajinu su se slile 174 milijarde dolara.
Gdje je kraj Elonu Musku?
Što se, pak, poslovanja tiče, brojne svjetske kompanije su se, osim s inflacijom, borile i s prilagodbom umjetnoj inteligenciji. Rezultat? Sedam najvećih tehnoloških kompanija čine više od jedne trećine tržišnog kapitala S&P 500.
Pritom je direktor jedne od njih Elon Musk, najbogatiji čovjek svijeta koji se priklonio Donaldu Trumpu. Ovaj mu je zauzvrat obećao poziciju u Odjelu za učinkovitost vlade na kojoj će moći kontrolirati javne financije. Ova kombinacija mogla bi obilježiti 2025. godinu, uz, naravno, potencijalni daljnji rast vrijednosti bitcoina, koji je već probio granicu od 100.000 dolara.
Rasplamsavanje sukoba
S druge strane, svoju je poziciju učvrstio Vladimir Putin, unatoč teškim gubicima u gotovo trogodišnjem sukobu s Ukrajinom, ali i gospodarskom izolacionizmu, piše Reuters. Rusko gospodarstvo usporilo je na razinu od otprilike tri posto u posljednjem kvartalu ove godine. Procjene sugeriraju kako bi se usporavanje trebalo nastaviti i sljedeće godine i to na godišnju stopu manju od 1,5 posto. Istovremeno, inflacija se drži na 9,5 posto.
Osim toga, ruska ekonomija već sad pokazuje znakove nedostatka radne snage, a proizvodnost je na niskim razinama, osim u energetici te proizvodnji vozila i naoružanja, uz izvoz orijentiran najviše prema Turskoj, piše The Bell.
Rasplamsao se i sukob na Bliskom Istoku. Borbe Izraela s Palestincima u Gazi, proširile su se na Libanon. Osim toga, pobunjeničke su skupine svrgnule sirijskog diktatora Bašara Al-Asada u dobro koordiniranoj akciji. To je već sad utjecalo na cijene nafte, ali ne u tolikoj mjeri kao nedavna odluka zemalja članica organizacije OPEC+ da odgodi najavljeno povećanje opskrbe naftom zbog ionako veće ponude od potražnje.
Za kraj, govoreći o inflaciji, treba reći kako su Europska središnja banka i američki FED snizili svoje kamatne stope u očekivanju smirivanja rasta cijena. No, to za pojedine proizvode jednostavno neće biti moguće. Naime, cijene kave i kakaovca na svjetskim burzama bilježi rekordne razine, poglavito zbog negativnog utjecaja klimatskih promjena na urod obje biljke u najvećim svjetskim proizvođačima, Brazilu i Vijetnamu.
Foto : Nattanan Kanchanaprat from Pixabay
