U Hrvatskoj će sigurno biti još istraga i još uhićenja, najavila je glavna europska tužiteljica Laura Kovesi kad je prošloga mjeseca bila u Hrvatskoj. Ali to nije bila samo fraza – u međuvremenu je isplivala megaafera sa slučajem Beroš – Petrač, a upućeni u rad EPPO-a u Hrvatskoj javljaju kako je, nakon polemike s Ivanom Turudićem i DORH-om o sukobu nadležnosti, Ured europskog tužitelja koji vodi Tamara Laptoš upro da neke potencijalne afere, za koje postoje indicije da je moguće pokretanje istraga najkasnije do Nove godine, privede kraju i otvori “nove istrage, pa i provede nova uhićenja”.
To, naravno, koincidira s danom predsjedničkih izbora 29. prosinca i jasno je da se poklapaju želje i ambicije voditeljice ureda EPPO-a u Hrvatskoj i predsjednika Zorana Milanovića da se HDZ i njegov kandidat Dragan Primorac do samih izbora suoče s bar još jednim velikim slučajem, nakon čega bi se moglo očekivati da će podrška HDZ-u pasti barem za 2-3 posto.
Kako se doznaje, Laptoš je svojim suradnicima zabranila godišnje odmore do Nove godine, a uputa koju su dobili glasi da u ovih nekoliko tjedana treba još jednom pročešljati svu dosad prikupljenu dokumentaciju za predistrage na kojima se radi, pri čemu je osobito na udaru resorno Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova koje sada vodi Šime Erlić. On osobno kao ministar nije nužno na tapetu jer je većina ugovora financiranih europskim novcem u tom “europskom resoru” bila potpisana u vrijeme ministrice Nataše Tramišak, bliske suradnice Ivana Anušića, koja je sada, kao politički rehabilitirana bivša neposlušna ministrica, i kandidatkinja za osječko-baranjsku županicu na izborima 2025. godine.
Pristup informacijama
EPPO, dakle, ovih dana radi 0 – 24 i kopa po svim papirima koji su došli iz nadležnog ministarstva fondova EU-a jer EPPO svakako želi naći nove činjenice koje će hrvatskoj javnosti i šefici Lauri Kovesi pokazati da njihov rad ne ovisi o Ivanu Turudiću, odnosno njegovu tumačenju sukoba nadležnosti prema europskoj uredbi koja kaže da upravo on osobno odlučuje tko vodi istragu u slučaju da se podaci iz istraga poklapaju između dvije razine tužiteljstava, hrvatskog i europskog.
No to nije jedini zadatak koji je Laptoš dala svojim suradnicima. S obzirom na to da je njezina šefica Kovesi, kad je bila u Hrvatskoj, izjavila i kako očekuje da premijer Andrej Plenković ispuni svoju obavezu da omogući pristup informacijama EPPO-u u Hrvatskoj najkasnije do Nove godine, a to se još nije dogodilo, EPPO je dodatno motiviran da ponovno “zarati” s DORH-om i Vladom.
Kad je posjetila Hrvatsku u studenome ove godine, Kovesi je rekla kako očekuje poboljšanje suradnje, posebice kada je riječ o pristupu informacijama.
“Izravan pristup bazama podataka za naše je tužitelje prioritet. Puno smo brži i učinkovitiji u radu ako imamo neometan pristup informacijama”, rekla je Kovesi i istaknula da rad EPPO-a “nije privremen”. “Nikamo ne idemo, mi smo tu da ostanemo i radimo svoj posao, a rečeno nam je da će se pitanje pristupa bazama podataka riješiti do kraja godine”, istaknula je europska i bivša tužiteljica rumunjske Nacionalne uprave za borbu protiv korupcije. To se odnosi na račune, nekretnine, tvrtke i sve druge podatke koje EPPO sad mora tražiti preko drugih institucija, što im oduzima vrijeme. “Vjerujem premijeru. Ako pristup podacima ne bude riješen do kraja godine, doći ću opet”, poručila je Kovesi.
Posebna dopuštenja
I čini se da će morati ponovno doći jer se apsolutno ništa nije promijenilo u ovih mjesec i pol dana. Štoviše, došlo je do sukoba nadležnosti u slučaju Vilija Beroša, a sve je eskaliralo toliko da je Tamara Laptoš morala zatražiti i dodatnu zaštitu od policije. U međuvremenu su, prošloga tjedna, stranice Porezne uprave bile nekoliko dana izvan funkcije jer se paralelno uvodi porezna reforma i Središnji registar koji zamjenjuje popis birača, a temelj je za uvođenje novog poreza na nekretnine. Porezna uprava trenutno je zbog svega u laganom kaosu i mora ažurirati sve svoje podatke jer se i novi porez uvodi od Nove godine pa je pristup ograničen, kako za sve tako i za EPPO.
Ali hrabre europske tužiteljice Kovesi i Laptoš to ne zanima. One traže da im Republika Hrvatska otvori baš sve svoje arhive i dokumentaciju, premda se dosad već nekoliko puta pokazalo da država, odnosno vlast, bježi od toga. Dovoljno je prisjetiti se slučaja Geodezija, kad Ministarstvo kulture nije davalo podatke o obnovi kulturnih objekata od potresa, odnosno istražitelji, i domaći i strani, u tom slučaju nisu imali dovoljno informacija za nastavak istrage. Zato je i ta afera danas završila na razini samog Geodetskog fakulteta, gdje su akteri toliko “transparentno” manipulirali novcem za obnovu da su njime doslovno kupovali jahte, ali oni podaci koji se odnose na Ministarstvo kulture nikad nisu u cijelosti dostavljeni. Europski tužitelji u Hrvatskoj tako još za ulaz u državne institucije i ustanove moraju tražiti posebna dopuštenja, a u nekim državama, poput Italije, gdje se doslovno bore s mafijom pa ured nemaju u Rimu nego u Palermu, mogu sami ulaziti u institucije bez znanja vlasti i bez posebnih dopuštenja.
U Hrvatskoj to još ne mogu, zato neveliki tim Tamare Laptoš i dalje ima problema u “probijanju” zida nedostupnosti informacija. Budući da je Plenković obećao da će to riješiti do Nove godine, a nije, doznaje se kako Kovesi planira novi dolazak u Zagreb kao vrstu pritiska na Vladu i Ministarstvo pravosuđa. Dotad Laptoš i njezin tim imaju odriješene ruke od centrale europskog tužiteljstva da u što kraćem roku završe neke od istraga na kojima rade, a jedan od slučajeva koji se spominje kao onaj s najvišim pragom dovršenosti istrage jest Mrtvaška, gdje je europski projekt izgradnje nove rive za pristan većih brodova na liniji Mali Lošinj – Ilovik doslovce završio udeseterostručenim sredstvima u odnosu na prvotni plan.
Još 2022. godine ministar pomorstva i prometa Oleg Butković morao je demantirati da je OLAF, Europski ured protiv prevara, prisutan u njegovu ministarstvu zbog Mrtvaške jer se bio pronio glas da su istražitelji već stigli. Tom prilikom on je rekao kako voditelj tog projekta nije ministarstvo nego Lučka uprava Lošinj, gdje većinu ima SDP-ova struktura koja je politički dominantna u Primorsko-goranskoj županiji. Kako je ona primarni izvor prihoda za ovaj projekt, koji je počeo od male rive, a završio na cijeloj pristupnoj cesti od Lošinja do Mrtvaške mimo prvotnog plana, izgleda da bi glavna meta istrage mogli biti vodeći ljudi Županijske lučke uprave Cres-Lošinj. To je slučaj koji je, kako se doznaje od EPPO-ovih insajdera, trenutno u najvećoj fazi dovršenosti istrage, a mogao bi kao bomba u tom kraju puknuti uoči lokalnih izbora 2025. No to nije jedini slučaj na kojem se intenzivno radi. Sva dokumentacija Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova trenutno je na udaru EPPO-a. To je materijal koji im je zasad najdostupniji samo zato što tu imaju izravan uvid, za razliku od drugih ministarstava, uprava i agencija od kojih moraju tražiti dozvole za to.
Anonimne prijave
Inače, Ured europskog javnog tužitelja definiran je kao neovisno tijelo EU-a odgovorno za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica za kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima EU-a. To uključuje prevare, korupciju, pranje novca i prekogranične prevare u području PDV-a. U sustavu EPPO-a 22 su države od ukupno 27 u EU-u, a u uredu su posebno otvoreni za obične građane. Svaki pojedinac može im se obratiti i iznijeti svoju sumnju, a oni su dužni reagirati, čak i na tzv. anonimke.
Europska unija došla je do zaključka kako im ovakvo nezavisno tijelo treba nakon što su zemlje EU-a, prema procjenama, samo u 2018. godini izgubile najmanje 140 milijardi eura prihoda od poreza na dodanu vrijednost zbog transnacionalnih prevara. To je podatak samo za jednu godinu, uoči osnivanja EPPO-a, koji je ustanovljen 2021. godine, a samo u 2015. godini države članice izvijestile su da je nepravilno upotrijebljeno oko 650 milijuna eura iz strukturnih fondova EU-a.
Europski proračun za 2025. iznosi 199 milijardi eura, a to znači da se godišnje praktički cijeli jedan europski proračun pokrade ili zloupotrijebi. Prije nego što je uspostavljen EPPO, samo su države članice same za sebe provodile ovakve istrage na svom nacionalnom terenu, a spomenuti OLAF nikad nije mogao pokretati vlastite istrage, nego samo svoje spoznaje prijavljivati nacionalnim tužiteljstvima, koja često nisu reagirala. EPPO ne vodi sve istrage nego samo one nad ugovorima čija je vrijednost iznad 10.000 eura, a prekogranično iznad 10 milijuna eura (to je upravo iznos koji se primjerice spominje za uvalu Mrtvaška).
Svi elementi
Kad je riječ o glavnoj europskoj tužiteljici u Hrvatskoj Tamari Laptoš, ona je rođena 1970. u Čakovcu, a cijelu karijeru, od 1994., nakon što je završila Pravni fakultet u Zagrebu, radi u Državnom odvjetništvu. U studenome 2005. imenovana je općinskom državnom odvjetnicom u Čakovcu, a u USKOK je prešla 2007. godine. U vrijeme mandata Zorana Milanovića 2014. godine postala je ravnateljica USKOK-a kao nasljednica Dinka Cvitana, koji je neposredno prije toga imenovan na dužnost glavnog državnog odvjetnika.
Još prije nego što je preuzela mjesto ravnateljice USKOK-a, imala je iza sebe velike slučajeve. Najpoznatiji slučaj u kojem je zastupala optužbu bio je prvi postupak protiv bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a Ive Sanadera, u kojemu je osuđen na deset godina zatvora zbog uzimanja provizije od austrijske Hypo banke i primanja mita od mađarskog MOL-a. Laptoš je bila jedna od dviju USKOK-ovih tužiteljica u slučaju Spice, u kojem je bivši potpredsjednik HDZ-ove vlade Damir Polančec optužen da je s još sedmoricom oštetio Podravku za 400 milijuna kuna. Vrhovni sud poslije je Polančeca proglasio nevinim.
U EPPO-u je izabrana na mandat od šest godina, a iako joj je niz optužnica pao, da nije bilo EPPO-a, Gabrijela Žalac bi se izvukla, s obzirom na to da se doznalo da su DORH i USKOK imali sve elemente za njezino uhićenje, i to gotovo dvije godine prije nego što su to umjesto njih učinili europski tužitelji. Riječ je o bivšoj ministrici regionalnog razvoja i fondova EU-a, a EPPO je imao uvid u dokumente upravo zato što im je ulaz u taj resor mnogo lakši nego u druge.
Imala podatak o Turudiću i Mamiću
Pri izboru Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika ove godine buknula je afera kad se doznalo da je Laptoš kao ravnateljica USKOK-a 2014. godine imala podatak da se Turudić vozio u autu s osumnjičenikom Zoranom Mamićem, ali da nije reagirala na to jer je u tom trenutku Milanovićeva vlada bila odustala od daljnjeg progona Mamića, a ministra sporta koji je htio “isušiti močvaru”, Željka Jovanovića, Milanović je tada smijenio bez objašnjenja.
Još otad Laptoš i Milanović su bliski i surađuju, a njezin nalog zaposlenicima EPPO-a u Hrvatskoj, da nema odmora i božićnih praznika dok se ne završi bar još jedna istraga, itekako dobiva smisao ako se zna da su predsjednički izbori 29. prosinca i da nova velika afera može pomoći Zoranu Milanoviću da pobijedi možda i u prvom krugu.
Foto : FB Andrej Planković