Priča o svetoj Brigiti izaziva strahopoštovanje: Mističarka je primala poruke od Gospodina

Svakog 23. srpnja Crkva slavi svetu Brigitu, zaštitnicu Švedske, utemeljiteljicu Reda Presvetog Spasitelja, majku svete Katarine Švedske i nešto više od dva desetljeća suzaštitnicu Europe.

Taj joj je naslov uoči velikog jubileja 2000. godine dodijelio papa sveti Ivan Pavao II.

Sveta Brigita dijeli pokroviteljstvo Europe sa svetim Benediktom Nursijskim, svetom Katarinom Sijenskom, svetim Ćirilom i Metodom i svetom Terezijom Benediktom od Križa (Edith Stein).

Dostojanstvo žena

Papa Benedikt XVI. potvrdio je da život svete Brigite pokazuje ulogu i dostojanstvo žene unutar Crkve, što se očituje u njezinom “stavu poštovanja i potpune vjernosti Učiteljstvu Crkve, posebice nasljedniku apostola Petra”.

Koristeći ovu izuzetnu ženu kao primjer, tadašnji je Papa dodao: “Zapravo, u velikoj kršćanskoj tradiciji ženama je priznato vlastito dostojanstvo i – po uzoru na Mariju, Kraljicu apostola – odgovarajuće mjesto u Crkvi” , koje je, bez podudaranja sa svećeničkim redom, jednako važno za duhovni rast zajednice. Nadalje, suradnja posvećenih muškaraca i žena, uvijek poštujući njihov specifični poziv, od velike je važnosti u današnjem svijetu.

Iz tog razloga, poput mnogih drugih uzornih žena u Crkvi, sveta Brigita nastavlja “govoriti” srcima današnjih žena i muškaraca.

Supruga, majka i mističarka

Brigid Birgersdotter rođena je u Norrtäljeu, Švedska 1302. godine. Udala se za Ulfa Gudmarssona kada je imala samo 15 godina. Imala je osmero djece, koju je brižno odgajala u vjeri.

Ovoj sveteici i mističarki Gospodin je objavio niz molitava, kao i viđenja svoje muke i poruke koje pozivaju na duhovnu utjehu. Nadalje, Djevica Marija ju je posebnim objavama poučavala o pitanjima koja se tiču ​​jedinstva Crkve i papinstva.

Otkrivenja​

Izvještaj o posebnim milostima darovanim svetoj Brigiti sadržan je u njezinim Otkrivenjima, izdiktiranim njezinim ispovjednicima i tajnicima, a koja čine opsežno djelo u osam svezaka. Velika obećanja za obraćenje i spasenje duša sadržana su u ovim tekstovima.

Jednako tako, u okviru svojih mističnih iskustava, sveticu je Blažena Djevica Marija poučavala u pobožnosti svojih “sedam žalosti”. Prakticiranje ove pobožnosti uključuje molitvu sedam Zdravomarija dnevno, razmatranje suza i boli Majke Božje. Onome tko postane poklonik, Djevica će dati mir i sve što se od nje traži, sve dok se to ne protivi Božjoj volji. Nadalje, Djevica će ga braniti u duhovnoj borbi, između ostalih milosti.

S druge strane, Gospodin Isus otkrio je svetoj Brigidi petnaest molitava koje treba moliti tijekom godine – također popraćenih velikim obećanjima – kao i poznati niz molitava koji se namjeravaju moliti tijekom dvanaest godina. U bazilici svetog Pavla izvan zidina u Rimu nalazi se čudesno raspelo, koje je izradio Pietro Cavallini (1250.-1330.), pred kojim je svetica na koljenima primala molitve koje joj je Gospodin objavio.

Zaštitnica Europe

Sveta Brigita umrla je u Rimu (Italija) u dobi od 70 godina, 23. srpnja 1373. godine. Proglašena je svetom osamnaest godina nakon smrti.

Njezino proglašenje zaštitnicom Europe odgovara određenim karakteristikama njezinog uzornog života: budući da je pripadala švedskom plemstvu, pokazala je potpunu odvojenost od njega iz duhovnih motiva. Nadalje, putovala je Europom, pridonoseći afirmaciji katoličkih korijena diljem kontinenta – prošla je, primjerice, put Compostele zajedno sa svojim suprugom Ulfom – a kasnije, kao udovica, sa svojom duhovnom djecom – budućim članovima reda koji će osnovati – uputila se u Svetu Zemlju u koju je stigla 1371. godine.

Nakon Ulfove smrti, Brigita se potpuno posvetila molitvi i jačanju, na raznim mjestima, duha i slova samostanskog života, osobito ženske grane. Plod toga nastojanja bilo je utemeljenje Reda Presvetoga Spasitelja ( Ordo Sancti Salvatoris ).

Njezino putovanje ovim svijetom završilo je 23. srpnja 1373. u gradu Rimu, dok je čekala povratak pape Grgura XI, u to vrijeme prognanog u Avignon. Sveta Brigita već je ranije izrazila svoje neslaganje s papama koje žive izvan Rima, pa je to zatražila izravno od Grgura

Godine 1378. došlo je do drugog i konačnog odobrenja pravila Reda koji je utemeljila. Njezini posmrtni ostaci, nakon što su ostali u Rimu, vraćeni su u Švedsku gdje se i danas nalaze u opatiji Vadstena.

Dnevno.hr