Jedan od najvažnijih trenutaka u povijesti čovječanstva, posebno za one rođene u prošlom stoljeću, jest slijetanje ljudske posade na Mjesec. Taj povijesni događaj pratilo je više od pola milijarde ljudi diljem svijeta putem televizije, što je impresivno s obzirom na to da je to bilo prije pola stoljeća.
Ljudska noga prvi je put dotaknula površinu našeg najbližeg svemirskog susjeda 20. srpnja 1969. Čast su imali astronauti misije Apollo 11. Bili su to Neil Armstrong i Edwin ‘Buzz’ Aldrin, dok je treći član posade, Michael Collins, ostao u orbiti oko Mjeseca u zapovjednom modulu Columbia.
Lunarni modul Eagle proveo je 21 sat i 31 minutu na površini Mjeseca. Dva i pol sata nakon slijetanja, prije nego što su započele pripreme za izvanbrodsku misiju, Aldrin je poručio ljudima da zastanu i razmisle o događajima te zahvaljuju na svoj način. Šest sati kasnije, Armstrong je izašao iz modula i izgovorio čuvenu rečenicu: “Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo“.
Mnogi su skeptični
Međutim, od samoga početka uz službenu verziju priče o slijetanju na Mjesec kružile su i brojne teorije urote koje tvrde da je taj događaj lažan. Američki knjižničar Bill Kaysing smatra se “ocem” tih teorija. U svojoj knjizi “Nikada nismo bili na Mjesecu: Prijevara od 30 milijardi dolara”, tvrdi da je tijekom rada u tvrtki Rocketdyne, koja je izrađivala motore za raketu Saturn V, otkrio tehničke probleme s raketnim motorom F-1 te zaključio da je slijetanje lažirano.
Flat Earth Society prva je organizacija koja je otvoreno optužila NASA-u za lažiranje slijetanja. Film “Capricorn One” iz 1978., koji prikazuje fiktivno lažiranje slijetanja na Mars, dodatno je potaknuo širenje tih teorija.
Zagovornici teorija urote iznose razne “dokaze”: isti krajolici na različitim fotografijama, nevidljive zvijezde na noćnom nebu, nedostatak kratera pri slijetanju, zgužvana i vijoreća zastava SAD-a, sjene koje ukazuju na više izvora svjetla, kratki skokovi astronauta, neoštećena kamera od vrućine itd.
Lažni intervju
Iako su stručnjaci i službeni izvori demantirali te tvrdnje, broj ljudi koji vjeruju da slijetanje nije bilo stvarno raste. Prema istraživanju iz 1999. godine, 6% Amerikanaca vjerovalo je da je riječ o laži, dok je prema anketi iz 2009. taj postotak narastao na 25%.
Teoretičari urote prvo su optužili Walta Disneya da je režirao lažno slijetanje na Mjesec u holivudskom studiju, no kasnije su optužbe prebacili na slavnog režisera Stanleyja Kubricka. To je vjerojatno zbog njegova filma “2001.: Odiseja u svemiru” iz 1968., dakle godine prije misije Apolla 11.
Kritičari tvrde da je polijetanje rakete bilo stvarno, ali da su astronauti ostali u Zemljinoj orbiti, dok je javnost gledala unaprijed snimljen film. Afera je oživjela 10. prosinca 2015. kada je stranica “YourNewsWire.com” objavila snimku na kojoj osoba nalik Kubricku priznaje da je pomogao NASA-i lažirati slijetanje.
Redatelj T. Patrick Murray tvrdio je da je intervjuirao Kubricka tri dana prije njegove smrti u ožujku 1999. i da je potpisao ugovor o čuvanju tajne na 15 godina.
U snimci, Kubrick govori o zavjeri NASA-e i američke vlade te spominje česte kontakte s predsjednikom Richardom Nixonom, priznajući da je pristao lažirati let zbog podmićivanja. Međutim, Kubrickova udovica 2015. izjavila je kako je cijeli film izmišljen te da intervju uopće ne daje Kubrick nego neki glumac, kojega Murray navodi kako da odgovara na pitanja. Štoviše, ustvrdila je da “Kubrick” iz intervjua uopće ne sliči na slavnoga režisera.
Simbolika u filmu
Kubrickov film “Isijavanje” iz 1980. godine smatra se jednim od najjezivijih horora ikada. Jack Nicholson glumi pisca Jacka Torrancea, Shelley Duvall njegovu suprugu Wendy, a Danny Lloyd njihovog sina Dannyja. Radnja se zbiva u hotelu “Overlook” gdje Torrance radi kao kućepazitelj dok je hotel zatvoren i uskoro se počinju događati neobjašnjive stvari.
Nakon Kubrickove smrti 1999., neki teoretičari zavjere vjeruju da je režiser u filmu ostavio skrivene poruke o lažiranju slijetanja na Mjesec. U filmu se pojavljuju elementi koji se povezuju s Apolom 11. Primjerice, džemper s raketom i brojem sobe 237 navodno simbolizira udaljenost Mjeseca od Zemlje. Riječ “All” u frazi “All work and no play” na pisaćem stroju izgleda kao “A11”, a duhovi blizankinja predstavljaju NASA-in program “Gemini”.
Teoretičari također ističu da je Kubrick svojoj supruzi navodno rekao da je prihvatio odgovornost, a neki smatraju da su simboli iluminata prikazani u filmu i da su ga na kraju ubili zbog toga. Unatoč svim tim bizarnim teorijama, današnji datum – 20. srpnja – ostat će upamćen kao jedan od najvažnijih trenutaka u povijesti čovječanstva. Tim više jer su mnoge svemirske agencije najavile da nas u sljedećih desetak godina očekuju nove misije s ljudskom posadom na Mjesec, a ubrzo potom i na Mars.
Photo by Peter de Vink
