Hrvatsku u potrazi za kvalitetnijim životom želi napustiti 72 posto osoba u dobi od 18 do 30 godina, pokazala je jedna studija. Neki iz te dobne skupine otkrili su svoje razloge za odlazak i planove za eventualni povratak.
„Želim iseliti u nadi da ću se vani lakše zaposliti u struci na barem nekoliko godina”, objašnjava Vanja, studentica eksperimentalne biologije na Sveučilištu u Zagrebu za Deutsche Welle.
Dodala je da očekuje da bi tada mogla jednostavnije naći posao u Hrvatskoj te ako potvrdila da već sad razmišlja o povratku, iako dodaje da nitko ne zna što će se dogoditi u međuvremenu. Njezina ideja zvuči podosta konkretno: otišla bi u Dansku, računajući s pravom na mirovinu koje se tamo ostvaruje nakon tri godine rada. „Skupljala bih iskustvo i staž, kao i referencu u životopisu. A ovamo bih se vratila onda kad bih imala šanse posjedovati nekakvu nekretninu za život”, naglasila je.
‘Cijene u Hrvatskoj su europske, plaće nipošto’
Dodatnu motivaciju Vanja crpi iz činjenice što je transžena, jedna od osoba koje se u Hrvatskoj još uvijek bore za razumijevanje šireg društva. No, kako tvrdi, glavni cilj joj je da bude što manje izrabljivana. “Cijene u Hrvatskoj su vrlo europske, a plaće nipošto. Ne razumijem se u politiku, znam samo da se s takvim omjerima ne može normalno živjeti“, uvjerena je ova mlada biologinja.
27-godišnja Vanja je inače porijeklom iz Slavonije, pa u razgovoru za DW kaže: „Tamo je još gore nego u Zagrebu.” Priča da u Zagrebu pomalo zarađuje radom uz studij po nevladinim udrugama i klubovima, ali odmah dodaje da to nije neka perspektiva. „Ostaje mogućnost rada u ministarstvu ili zdravstvu, ali s razmjerno niskim koeficijentom. I bolje bi mi ovdje bilo da radim kao zubotehničarka, jer tu sam srednju školu završila”, kaže Vanja.
Otići želi čak 72 posto mladih
Drugi sugovornik predstavio se kao Ante, kaže da je s djevojkom prije četiri godine otišao u Njemačku, odmah nakon fakulteta. Bilo je to netom prije pandemije. Dodaje da cijelo vrijeme gledaju kada bi se vratili, no stanje u Hrvatskoj se, smatra, nije popravilo već pokvarilo. Doduše, kaže da se pokvarilo i u Njemačkoj.
Jedna nedavna studija zagrebačkog Instituta za istraživanje migracija pokazala je da Hrvatsku i dalje želi napustiti čak 72 posto osoba u dobi između 18 i 30 godina. Obično se kao razlozi nabrajaju nemogućnost dobivanja boljeg posla, rješavanja stambenog pitanja, korupcija između javnog i privatnog sektora, konzervativnost sredine. Ako nemaš svoj stambeni prostor, često se veli, nemaš u Hrvatskoj gdje živjeti, a ako nemaš još jedan dodatni za iznajmiti, nemaš ni od čega.
Ante i njegova partnerica su porijeklom iz sjeverozapadne Hrvatske, ona radi u medicini, a on u građevinarstvu. Kaže da ni dana ne znaju kako bi riješili svoje stambeno pitanje u RH. „Hajd’, još bi se posla i našlo. Ali plaće nisu dovoljne za život, a mi bismo željeli najkasnije kroz nekoliko godina i djecu imati”, dodaje. Prema njegovim riječima, to će najvjerojatnije i odlučiti o njihovoj sudbini. Ako djeca krenu u školu u Njemačkoj, toga su njih dvoje svjesni, puno će teže biti realizirati povratak u RH, pa sve i da imaju riješeno stanovanje.
Sociolog: Hrvatskom vladaju načela stranačke ili obiteljske pripadnosti
O toj temi govorio je i sociolog Krešimir Krolo, koji se dosta bavio tematikom mladih. O uzrocima depopulacije RH kaže: „Prema onome što nam govore različita istraživanja više je čimbenika u pitanju koji istovremeno kombiniraju i stare i nove uzroke. S jedne strane imate odljev mladih koji smatraju da u hrvatskom društvu ne vrijede meritokratska načela, već načela stranačke ili obiteljske pripadnosti, barem kada je u pitanju posao u javnim institucijama i javnom sektoru općenito.”
„Onda biraju odlazak u države za koje smatraju da će svojim radom i trudom ostvariti znatno povoljnije životne prilike u odnosu na Hrvatsku. S druge strane, imate i problem koji nije vezan za javni sektor već i za nerazvijenost ponude na tržištu rada i u privatnom sektoru. Tu osim visokokvalificirane radne snage odlaze i niže kvalificirani radnici”, naglasio je Krolo.
‘Galopirajuće cijene nekretnina generira turizam’
Danas u Hrvatskoj, ekonomski gledano, najviše prosperira turizam. No, kao što ističe ovaj sociolog, riječ je o jednodimenzionalnoj industriji koja se rapidno razvija, a koja, osim niskih plaća stvara i nova nekvalificirana radna mjesta. Kako kaže, turizmu jedva da je potrebna i širina niskokvalificiranih radnika, a pogotovo ima jako malo potreba za radnom snagom sa završenim fakultetima. Na koncu, tu su i „galopirajuće cijene nekretnina koje generira neodrživi turizam”, što mladima fatalno otežava stambenu situaciju.
No jesu li povremene vladine demografske mjere unaprijed promašene, ako ih ne prati širi ekonomsko-politički zaokret? Krolo na to pitanje odgovara: „Ekonomska egzistencija i osiguranje temeljnih preduvjeta za stabilan život uvijek će biti primarni faktori u većim migracijskim obrascima. Demografske mjere su, u najboljem slučaju, samo zakrpe na postojeće strukturne probleme.”
Dodaje da je potrebno puno više političke volje i ozbiljnih transformativnih programa umjesto ad hoc demografskih mjera koje mladi u prosjeku percipiraju kao prazne geste. „Dokle god država bude petinu svog proračuna temeljila na prihoda iz turizma, te razlike će samo sve više rasti, i moguće je očekivati i sve veći odljev mladih”, rekao je on.
