Rat između Rusije i Ukrajine te sukob Izraela i Hamasa i dalje su u središtu globalne pažnje, no u ovom trenutku čak 32 države svijeta su u ratnom stanju, dok diljem svijeta postoje brojna potencijalna žarišta sukoba. Godina 2024. godina je i u kojoj će se održati predsjednički izbori u SAD-u koji će uvelike usmjeriti geopolitičke kretnje za narednu godinu i utjecati na podjelu karata.
Prema podacima sa stranice World Population Review, u 12 država trenutno traje građanski rat, a najviše ih je u Africi i na Bliskom istoku: Afganistan, Irak, Jemen, Sirija, Libija, Etiopija, Somalija, Srednjoafrička Republika, DR Kongo i Mali. Sukob u Afganistanu s prekidima traje još od 1978. godine, a osim građanskog rata, uključuje i borbu protiv terorističkih organizacija, prvenstveno Talibana. Sukob u kojem su Sjedinjene Američke Države imale veliku ulogu, odnio je stotine tisuća života (samo u 2020. ubijeno je više od 30.000 ljudi).
Palestina i Pojas Gaze usko su pak povezani s događanjima u trokutu Irak, Sirija i Libanon. Slična situacija je i u Siriji, koja se, osim s Izraelom, bori s koalicijom islamističkih militantnih grupa. Na sjeveroistoku Sirije sukobljene su Sirijske obrambene snage, pod kontrolom Kurda i arapska plemena, dok Turska također sudjeluje u ratu boreći se protiv Kurda, opisuju nezavisne novine.
Bliski istok gori
Situacija u Jemenu nije puno bolja. Građanski rat traje od 2014. godine između Huta koji kontroliraju dio teritorija i imaju podršku Irana i snaga regularnog predsjednika Jemena kojeg podržava Saudijska Arabija. Do sada je poginulo više od 140.000 ljudi, a Huti su sudjelovali i u izraelsko-palestinskom sukobu ispaljivanjem raketa na Izrael.
U Etiopiji je situacija eskalirala u studenom 2020. godine između suprotstavljenih političkih organizacija. Sukob, koji je prema nekim izvorima odnio više od 50.000 života, proširio se na Sudan, Somaliju i Eritreju, koja je čak poslala trupe u sukob. Građanski rat u Mjanmaru, koji je započeo 2021. godine, odnio je preko 50.000 života i raselio više od dva milijuna ljudi. Sukob je počeo vojnim pučem 1. veljače 2021. godine, zbog nesuglasica između vojske Tatmadaw i civilne vlade Nacionalne lige za demokraciju. Mnogi ovaj sukob nazivaju najdužim građanskim ratom u povijesti koji nikoga ne zanima te jednim od najnasilnijih.
Ni američki kontinent nije pošteđen sukoba. Meksiko je najveće poprište rata protiv droge u svijetu. Država je podijeljena na kartele, a svaki od njih upravlja određenim teritorijem. U sukobu kartela i Vlade Meksika od 2006. godine poginulo je najmanje 350.000 ljudi, dok se više od 70.000 vodi kao nestalo. Građanski rat – rat droge vodi se i u Kolumbiji, dok politička nestabilnost vlada u Venezueli i drugim državama Južne Amerike.
Žrtve diljem svijeta
U 2023. godini je 39 država svijeta imalo ratne žrtve. Razlozi redom uključuju građanske ratove, sukobe vezane uz drogu, bande, sukobe na granicama, etničko nasilje i terorizam. Pored otvorenih sukoba, postoji i niz primjera gdje bi se ratni fitilj mogao lako upaliti. Na prvom su mjestu Sjeverna i Južna Koreja čiji su odnosi napeti desetljećima i gdje postoji stalna opasnost od sukoba, posebno uzimajući u obzir nepoznanice u vezi s ratnim arsenalom koji posjeduje Sjeverna Koreja.
Napetosti vladaju i između Kine i Tajvana jer Peking godinama prisvaja taj teritorij. Potencijalno može doći i do sukoba između Irana i Pakistana, koji godinama međusobno napadaju, a stručnjake brine i to što Teheran ne odustaje od širenja svog nuklearnog programa.
A rat mnogo bliže nama koji je u fokusu Europe i SAD-a, odnosno rat u Ukrajini koji je počeo 22. veljače 2022. godine rezultat je namjere Rusije da “denacificira” Ukrajinu i preuzme teritorije s većinskim ruskim stanovništvom. Sukob ne jenjava, a broj poginulih prelazi stotine tisuća. Svijet se zbog ovog sukoba našao u dodatnoj krizi jer su neke europske i svjetske države dozvolile da se njihovim oružjem napadaju ruski ciljevi iz Ukrajine. Na koncu, rat u Pojasu Gaze započeo je 7. listopada 2023. godine napadom Hamasa na Izrael. Od tada traje odmazda izraelske vojske na Palestinu. Do sada je poginulo više od 37.000 ljudi, a ranjeno ih je preko od 85.000.
Neki sanjaju Trumpa
I dok razni umirovljeni brigadiri i šefovi vojski članica NATO saveza, političari i stručnjaci upozoravaju kako je sat otkucao pet do 12 i da je cijeli svijet na korak od nekog novog velikog rata, SAD ide ka novim izborima za predsjednika gdje se u Bijelu kuću pokušava vratiti Donald Trump. Što bi to značilo za svjetske sukobe, nedavno je za naš portal analizirao geopolitički analitičar Denis Avdagić.
“Jasno je da neki ljudi očekuju njegov dolazak, ali iz vrlo promašenih razloga: Jako je puno onih koji nisu ostvarili niti sebe kao političare, kao vođe, nisu ostvarili nekakve uspjehe i nisu svoje zemlje dovukli do bilo kakvog sigurnijeg položaja i onda je puno lakše očekivati Trumpa i nadati se da će sve uništiti kao neki slon u staklenoj sobi, oni se nadaju da će to biti kaotični Trump koji će uništiti sve postavke koji će reći da su bili u pravu, da treba sve razoriti EU i NATO. To je suština na jedan kafanski način”, smatra Avdagić objašnjavajući kako mnogi svjetski čelnici smatraju kako bi dolaskom Trump olakšali svoje ciljeve agresivnosti prema drugim zemljama.
“Mi smo već vidjeli Trumpa i njegov prvi mandat, iako je bilo tu mnoštvo poruka, no usprkos svemu i evo tom strahu, svijet se nije raspao za vrijeme njegovog mandata. Nije došlo do globalnog rata, nije se raspao NATO. Nije došlo do sukoba s Rusijom i Kinom, a mi te nekakve stvari danas imamo”, rekao je Avdagić.
