Kada je u svojem prošlom premijerskom mandatu Andrej Plenković upravljanje turističkim resorom prepustio Nikolini Brnjac, mnogi su se zapitali što ova HDZ-ovka rodom iz Karlovca ima s turizmom gledajući sa skepsom na to da će Brnjac nešto napraviti u tom, za hrvatski proračun najvažnijem, ministarstvu.
Kako je vrijeme odmicalo, tako je postajalo jasnije da Brnjac sasvim korektno obavlja svoj posao, što je posebice na vidjelo izašlo u jeku pandemije koronavirusa, kada se pod rukovodstvom ove HDZ-ovke turizam održao na respektabilnoj razini.
Upravo zato što je Brnjac korektno odrađivala svoj posao ministrice turizma, dio HDZ-ovaca iznenadio se kada je Plenković kod sastavljanja stranačkih listi za parlamentarne izbore perspektivnu kolegicu praktički potpuno marginalizirao. U međuvremenu su održani i europski izbori, na kojima je HDZ osvojio šest mandata pa je u skladu s tim postalo jasno da će Brnjac svoju karijeru nastaviti u Bruxellesu.
Manjak Nijemaca
Ovdje u Hrvatskoj njezin je posao ministrice turizma preuzeo Tonči Glavina, dečko koji je cijelu karijeru izgradio u turizmu, a koji, za razliku iz ministrice koja potječe iz grada na četiri rijeke, korijene vuče iz Splita. Samim time očekivanja od Glavine u turističkom sektoru značajno su porasla, iako će upućeni u ovu tematiku kazati da promocija hrvatskog turizma ne ovisi o ministrima, nego o Hrvatskoj turističkoj zajednici na čijem je čelu posljednjih godina Kristijan Stanišić koji uživa veliko Plenkovićevo povjerenje. To ga prema nekim teorijama i jest održalo na ovoj poziciji unatoč tomu što mu Brnjac nije bila naklonjena jer je unutar struke upravo on slovio za vladara hrvatskog turizma, zbog čega se ona osjećala degradirano.
Tko god da bio vladar turizma u Hrvatskoj, on se iz godine u godinu vrednuje na temelju brojki pa se u skladu s brojkama za lipanj može zaključiti da su pred novim ministrom Glavinom ozbiljni izazovi. Prve brojke sustava eVisitor otkrile su, naime, da je u lipnju u Hrvatskoj bilo pet posto manje noćenja nego prošle godine, no uz dva posto više dolazaka gostiju koji su se izgleda na Jadranu zadržavali nešto kraće u odnosu na prošlu godinu.
Pri tome su u prvoj polovici godine brojem noćenja podbacili Nijemci, koji se inače smatraju našim najizdašnijim tržištem. Taj se manjak Nijemaca na Jadranu pripisuje Europskom prvenstvu u nogometu koje se odigravalo u toj zemlji, međutim stručnjaci se pitaju kako će se to odraziti i na prvu polovicu srpnja, dok u isto vrijeme u HTZ-u i Ministarstvu turizma poručuju da su brojkama za sada zadovoljni. Dapače, Glavina je odmah po stupanju na dužnost dao do znanja da ne bi bilo loše da nas ovog ljeta posjeti manje turista nego lani radi postizanja održivosti.
Buking kuća kasniji
Interesantno je spomenuti i to da je lipanj u Istri prošao lošije nego prošle godine pa je stoga veliki dio smještajnih kapaciteta ostao prazan te se ova najturističkija regija u Hrvatskoj suočila s takozvanom lipanjskom rupom, što je dovelo do minusa od 12 posto u noćenjima u lipnju kada je ostvareno 4,1 milijun noćenja, kao i s padom od četiri posto – riječ je o njih 757 tisuća. Na turizam u Hrvatskoj značajno je utjecalo baš to što je pandemija stala pa shodno tomu ni turisti nisu ograničeni u putovanjima, a na njihove odluke o provođenju godišnjeg odmora značajno utječu i cijene.
Hrvatska je, kada je po srijedi izvanpansionska ponuda, postala skuplja od Italije i Španjolske, a u Istri se to uz ostalo odrazilo posebice na unutrašnjost pa su u lipnju kuće za odmor koje su se ranijih godina punile rekordnom brzinom ostale prazne. Tako je recimo na području TZ središnje Istre bilo 32 posto manje noćenja nego prošle godine u isto vrijeme. Stručnjaci iz Istre primjećuju i da je buking kuća za odmor kasniji nego prije, a cijena je vjerojatno i motiv zbog kojega turisti skraćuju svoj boravak u ovoj županiji u kojoj kuće za odmor niču kao gljive poslije kiše pa se u pitanje dovodi i njihova kvaliteta.
Uz to mnogi skreću pozornost na manjak sadržaja, ali i na razvoj destinacija, na što bi se prema mnogima trebao fokusirati kompletan turistički sektor jer ćemo se, ako se ovaj trend nastavi, uskoro morati suočiti sa snižavanjem cijena.
Sportska događanja
Ako je suditi po analizi vodećeg europskog pružatelja podataka i analitike za industriju kratkoročnog najma AirDNA, Hrvatska je već smanjila cijene najma u odnosu na prošlu godinu za oko tri posto, što je povezano sa sporijim rastom potražnje za kratkoročnim smještajima u odnosu na lani. Stručnjaci smatraju da takvo što ne čudi jer Hrvatska u odnosu na potražnju i jaku konkurenciju posebice u postpandemijskom razdoblju ima previše privatnog smještaja.
Radnička klasa u Hrvatskoj išla je besplatno na more: Čuvena odmarališta za sve, sad se čini kao san
Ta štura statistika Glavinu ipak ne zabrinjava pa je nedavno kazao da su rezultati turizma u prvoj polovici godine izvanredni najavljujući da će sektor kvalitetno odraditi ljetnu sezonu. Ministar očekuje i odličnu predsezonu, a podaci s kojima on raspolaže ukazuju na to da je u Hrvatsku u prvih pola godine stiglo oko sedam posto više turista nego lani.
Oni su ostvarili i oko tri posto više noćenja, a prema njemu ostvaren je veliki, dvoznamenkasti porast u svim vrstama prometa, posebice u zračnom koji je za oko 25 posto nego lani. “Slijedom svega do sada i najava očekujemo da će ova turistička godina biti najuspješnija do sada, a za glavni ljetni dio sezone opet ponavljam apel svim dionicima u turizmu da jako pripazimo na svaki segment ponude, na odnos cijene i kvalitete, zato što će biti izazova i zbog velikih sportskih događanja u Europi tijekom ljeta”, poručio je ministar Glavina.
Foto : Zoran / TV Wien
