Uskoro će Olimpijske igre u Parizu (od 26.srpnja do 11. kolovoza), znano je da će Hrvatsku predstavljati 78 sportaša. No, znano je i da će Vlada Republike Hrvatske odobriti veće nagrade za osvajače medalja. Inače, nagrade olimpijcima koji osvoje medalju podijeljenje su u dva dijela. Prva nagrada je jednokratna, dobiva se odmah nakon uspjeha, no svaki sportaš s olimpijskom medaljom ima pravo na mirovinu nakon svoje 45 godine…
Dakle, u postupku je i očekuje se da će se to brzo riješiti povećanje nagrada za olimpijce s medaljom. Tako će nagrada za osvojenu zlatnu medalju na Olimpijskim, Paraolimpijskim ili Olimpijskim igrama gluhih umjesto dosadašnjih 27.650 eura iznositi 41.000 eura. Nadalje, nagrada za srebrnu medalju na ovim natjecanjima umjesto 17.300 eura bit će 26.000 eura, dok će se brončano odličje umjesto s 12.250 eura nagrađivati s 18.500 eura.
Drugi dio nagrada, takozvana sportska mirovina ili mirovina za izvrsnost stupa na snagu poslije 45. godine života sportaša. Inače, valja znati da je sportska mirovina kod nas uvedena tek napornom inicijativom Hrvatskog kluba olimpijaca. I te mirovine, kao i jednokratne nagrade, primjerice, kud i kamo su niže nego one u Srbiji. I da, naši se sportaši žale zbog toga, potiho. Jer, ne bi htjeli navući bijes javnosti.
Srbija daje više
Pravo na sportsku mirovinu u Hrvatskoj imaju osvajači medalja na svjetskim i europskim prvenstvima te olimpijskim i paraolimpijskim igrama, ali i njihovi treneri. U Srbiji se sportske mirovine dodjeljuju sportašima nakon 40., a u Hrvatskoj nakon 45. godine života.
Osvajači zlatnih olimpijskih medalja te svjetski i europski prvaci primaju maksimalan iznos od 750 eura mirovine. Oni koji su osvojili srebrne medalje na Olimpijskim igrama i europskim i svjetskim smotrama primaju oko 600 eura. Osvajači srebrnih medalja na Igrama i svjetskim i europskim natjecanjima primaju 450 eura. Sportske mirovine u Srbiji osim što se stiču pet godina ranije nekih tridesetak posto su veće.
Konkretno, najveću mirovinu dobivaju osvajači odličja na olimpijskim igrama. Osvajači zlatne medalje dobivaju oko 1100 eura mjesečno, srebrni oko 900 eura, a osvajači bronce oko 730 eura. Osvajači medalja na svjetskim prvenstvima dobivaju mjesečno nešto manje, a osvajači medalja na europskim prvenstvima opet nešto manje od tih.
Tucak potaknuo raspravu
A u usporedbi sa standardom, prosječnim mjesečnim osobnim dohotkom Hrvatska je bila uvijek, i sada jest, daleko iznad Srbije. A sportaše kao imućnije društvo tretira slabije. Kako, zašto, zbog čega? Ako se uzmu, pak, u analizu nagrade za osvajanje olimpijskih medalja u Hrvatskoj i Srbiji tu su razlike još drastičnije. Zapravo, gledajmo šire, samo jedna država od onih nastalih raspadom Jugoslavije daje manje nagrade od Hrvatske osvajačima medalja na Olimpijskim igrama.
I same nagrade za olimpijske medalje u Srbiji su kud i kamo veće nego u Srbiji. Makar ih Hrvatska ovih dana povisuje. Srbija, za zlato na igrama daje 70 tisuća eura (Hrvatska 41 tisuću). Srebro u Srbiji donosi 60 tisuća eura, u Hrvatskoj 26 tisuća eura. Olimpijska bronca za Srbiju donosi sportašu 50 tisuća eura, hrvatski sportaš a isto odličje dobiti će 18 i pol tisuća eura. Razlike su očigledne.
S time da se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ovih dana razmeće izjavama da će podignuti nagrade za osvajače olimpijskim medalja, te bi se za zlato u Srbiji moglo dobiti i sto tisuća eura.
Usporedba sa susjedima
Sjećamo se jedne priče. Inicirao ju je nastup izbornika hrvatske vaterpolske reprezentacije, Ivica Tucak. Ne namjerno, nego onako, malodušno. I sam je bio razočaran što reprezentacija na prošlim Igrama u Tokyju nije osvojila medalju. I nije tražio opravdanje, nego je samo iznio neke činjenice. Nije u krivu:
“Mislite da je normalno da naša nagrada za zlato bude 25 tisuća eura? Srbi daju svojima 70, Mađari ili Talijani 100 ili 120 tisuća eura za zlato. Ne idemo mi na Olimpijske igre zbog novca, već zbog odličja, ali kada to čujete negdje ostavi trag”.
Više od Hrvatske osvajačima olimpijskih medalja daju gotovo sve zemlje u okruženju. Crna Gora zlato nagrađuje s 40, srebro s 30, a broncu s 25 tisuća eura. Kosovo najbolje plaća olimpijske medalje, ali ih nema puno, u Tokyju je imala dva zlata. I ti su sportaši nagrađeni sa sto tisuća eura.
Slovenci daju više
U Bosni i Hercegovini (Federacija) zlatni u pojedinačnim sportovima dobivaju oko 25 tisuća eura, srebro vrijedi 15 tisuća eura, a osvajači bronce dobiju deset tisuća eura. U momčadskim sportovima nagrade su po deset tisuća za zlato, pet tisuća eura za srebro i dvije i pol tisuće eura za broncu. Zasebnu uredbu imaju i entiteti BiH poput Republike Srpske, a pored nagrada različitih razina vlasti, nagradu bi sportaši dobili i od Olimpijskog odbora BiH.
Slovenija za zlato isplaćuje 40 tisuća eura, srebro 17 i pol tisuća eura i broncu deset tisuća eura. Svi koji u Hrvatskoj rade u sportu, žive i zbog njega i od njega, svi sportaši, pa sportski djelatnici, sva logistika, pa i mi sportski novinari nad jednim podatkom se ne samo zgražamo, nego i iskreno tugujemo.
Ako se već srpski predsjednik Vučić voli stalno uspoređivati s Hrvatskom, što je neprijeporna činjenica, tako se i naši sportaši često znaju uspoređivati s uvjetima za sportaše u Srbiji. I često ostaju zatečeni. Da, teško je priznati, ali sport u Srbiji ima bolji status nego sport u Hrvatskoj.
Utvaramo si da smo sportska sila, velesila. No, kad je novac u pitanju, doprinos države i društva onda nismo nego kvazi-elitisti. I glumci i lažljivci. Vrhunski sport iziskuje novac i angažman izvršne vlasti. Uostalom, o čemu pričamo, kada u ovih 30 godina Hrvatska sebi nije mogla izgraditi stadion za nogometnu reprezentaciju kojoj je dvaput malo nedostajalo da bude svjetski prvak.
Foto : Zoran / TV Wien
