Bližimo se vrhuncu turističke sezone, za koju mnogi očekuju da će biti rekordna po broju gostiju. Jasno, oni će i potrošiti, čime će napuniti državni proračun. No, i u proteklim godinama bilo je dosta prigovora na skupoću smještaja i hrane na jadranskoj obali, a mediji su svakog ljeta puni računa s nevjerojatnim cijenama hrane i pića.
Unatoč tomu što stručnjaci ističu kako se tijekom ljeta zbog velike potražnje cijene obično povećavaju, u Hrvatskoj udruzi poslodavaca procjenjuju da bi inflacija na ljeto trebala pasti ispod 2,5 posto, ponajprije zbog smirivanja cijena hrane i pića, industrijskih dobara i energenata.
No, prema posljednjim procjenama Državnog zavoda za statistiku, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj za svibanj iznosi 3,3 posto, dok su cijene od travnja do svibnja porasle za 0,1 posto. Gledajući podatke Eurostata, koji nam po drugoj metodologiji pripisuje nešto veću stopu inflacije, rast cijena u Hrvatskoj je drugi najveći u eurozoni.
“Očekivali smo stabilizaciju cijena hrane zahvaljujući povoljnom baznom učinku, kao i smanjenju proizvođačkih cijena više poljoprivrednih sirovina i proizvoda u EU te padu cijene proizvodnje domaće hrane”, naveo je glavni ekonomist HUP-a, Hrvoje Stojić u Fokusu tjedna.
Usluge nastavljaju rasti
Stojić navodi da su cijene prehrambenih proizvoda, alkoholnih pića i duhana u Hrvatskoj u odnosu na kraj 2023. godine rasle neznatno snažnije od prosjeka europodručja, odnosno stopom od dva posto prema 1,6 posto u eurozoni, što je u Hrvatskoj više nego upola slabija dinamika rasta cijena u odnosu na isto vrijeme lani.
No, u proteklom su razdoblju najviše poskupjele usluge (za 6,1 posto), a znamo da u to spada smještaj, prijevoz i ugostiteljstvo, odnosno stvari na kojima turizam počiva. U HUP-u naglašavaju da je rast cijena usluga od 0,8 posto mjesečno veći nego u eurozoni (0,6 posto) te dodaju da su u odnosu na kraj 2023. godine cijene usluga u Hrvatskoj rasle gotovo dvostruko brže od prosjeka eurozone (4,7 posto prema 2,9 posto). Upravo na rast cijena usluga otpada polovica inflacije u Hrvatskoj.
Osim ranijeg lanjskog Uskrsa i optimizma na stranim tržištima, nešto veće cijene usluga posljedica su jakih pritisaka na realni rast plaća. HUP stoga procjenjuje da bi prosječna stopa inflacija ove godine trebala iznositi 3,5 posto, što je više nego dvostruko manje nego prošle godine, kad je iznosila 8,4 posto.
Stagnacija inflacije
Od siječnja do ožujka inflacija je stagnirala na 4,1 posto, da bi pala na 3,7 posto, a u svibnju na 3,3 posto, naročito zbog smanjenja cijena hrane i pića. No, inflacija bi u Hrvatskoj svejedno trebala biti viša o inflacije u eurozoni koja bi ove godine trebala biti na 2,3 posto, poglavito zbog osobne potrošnje i rasta cijena usluga. Uzrok tomu je rast plaća, ali i kreditiranja.
“U uvjetima gospodarskog rasta između tri i četiri posto, rekordne zaposlenosti, snažnog rasta plaća, posebno u javnom sektoru, te povećane potrošnje kućanstava i stranih turista tijekom sezone, dolazi do generiranja određene potražnje na tržištu, što pak potiče inflaciju, pa se niže stope inflacije ne mogu očekivati. Rast potrošnje, odnosno potražnje, očituje se pak u stalnom rastu prometa u trgovini zbog čega je Hrvatska u prva četiri mjeseca ove godine zabilježila realni rast trgovine na malo od čak 8,6 posto u usporedbi s jedva 0,5 posto prosječnog rasta na razini srednje i istočne Europe te sličnu stopu na razini mediteranskih članica EU-a”, stoji u analizi HUP-a.
Ekonomski analitičar i bivši ministar financija Ljubo Jurčić inflaciju ispod pet posto smatra umjerenom i nezabrinjavajućom, a u pojedinim slučajevima i poželjnom. Guverner Boris Vujčić ocijenio je da je inflaciju u Hrvatskoj hranio rast cijena hrane, a ne energenata kao drugdje u Europi, podsjeća Novi list.
Revidirane procjene
Ministarstvo financija nedavno je objavilo svoju revidiranu procjenu u kojoj predviđaju prosječnu stopu inflacije u ovoj godini od 3,1 posto, dok bi na ciljanih dva posto inflacija mogla pasti tek sljedeće godine. “Ta stopa inflacije je daleko manje zabrinjavajuća od onih stopa kojima smo svjedočili u studenome preklani, kada su bile dvoznamenkaste. Ovo je dovoljno zabrinjavajuće da mi tu situaciju pratimo, ali ne toliko da su potrebne neke snažne intervencionističke mjere u smislu zamrzavanja cijena i slično”, pojasnio je ministar financija Marko Primorac.
HNB, pak, drži da bi prosječna stopa inflacije u ovoj godini trebala iznositi u prosjeku 3,8 posto, dok bi sljedeće godine trebala pasti na 2,5 posto, a 2026. na 2,1 posto. Pritom objašnjavaju da bi inflacija mogla biti viša u slučaju jačeg rasta cijena energenata te prehrambenih i drugih sirovina, prvenstveno zbog geopolitičkih napetosti i klimatskih promjena.
“Snažno tržište rada te viši rast nominalnih plaća mogao bi se jače i/ili dugotrajnije od očekivanog preliti na potrošačke cijene, poglavito u segmentu cijena usluga. Inflacija bi također mogla nadmašiti projekciju i u slučaju da profiti poduzeća ne nastave donekle kompenzirati utjecaj snažnog rasta plaća”, navodi se u sažetku najnovijih makroekonomskih projekcija HNB-a, uz dodatak da bi slabiji gospodarski rast, ali i potražnja te jači učinci restriktivne monetarne politike uz prelijevanje pada cijena energenata na potrošačke cijene mogli spustiti inflaciju ispod projicirane razine.
