U razgovoru za Politico, 28-godišnji Ukrajinac Artem objasnio je kako uspijeva izbjeći novačenje, kao i tisuće drugih mlađih ukrajinskih muškaraca koji ostaju u domovini, ali ne žele dodatno riskirati život odlaskom na bojišnicu
Artem je oprezan kad izlazi. Izbjegava stanice podzemne željeznice i druga mjesta na kojima policija provjerava dokumente tražeći osobe koje izbjegavaju vojsku. ‘Neki moji prijatelji su baš paranoični – uopće više ne izlaze’, kaže Artem za Politico u jednom od kijevskih kafića, tihim glasom, s bejzbolskom kapom na glavi.
Kad je Rusija napala njihovu zemlju prije dvije godine, mladi i stari Ukrajinci preplavili su regrutne centre. Neki su bili frustrirani time što nisu odmah unovačeni i glasno su negodovali. Ukrajinska vojska nije mogla primiti sve dobrovoljce zbog nedostatka resursa i opreme, ali je uspjela sastaviti nove jedinice, proširiti postojeće i improvizirati kako bi zaustavila rusko oklopno oružje na putu za Kijev. U međuvremenu je, uz svakodnevne sahrane poginulih i povratak ranjenika kući, oslabio val domoljubnog zanosa. Pesimizam uzima maha, a sve više ljudi pita se može li Kijev poraziti Moskvu.
Ukrajina treba unovačiti mnogo više ljudi za bojno polje, ali vlasti se sukobljavaju oko toga hoće li to činiti nagovaranjem ili prisiljavanjem, bojeći se političkih posljedica ako izaberu ovo drugo. Službeno je od početka ruske invazije otvoreno oko 9000 postupaka za izbjegavanje vojnog roka, ali to je samo vrh ledenog brijega. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski priznao je da je to pitanje ‘osjetljivo’.
Čak i u tjednima koji su prethodili ruskoj invaziji u veljači 2022. odupirao se pozivima oporbenih zastupnika u Kijevu da objavi opći poziv u vojsku. Sada je nužno rasporediti dodatne snage duž crte bojišnice od 1000 kilometara prije očekivanog velikog ruskog prodora prema Harkivu na sjeveroistoku ili Odesi na jugu. Uz sušenje zimskog blata, Kijev strahuje od usklađene ruske ofenzive u sljedećih nekoliko tjedana ili mjeseci.
Prosječna dob ukrajinskih vojnika na prvoj liniji iznosi 43 godine. BBC je nedavno izvijestio da je 650.000 ukrajinskih muškaraca sposobnih za borbu pobjeglo iz zemlje u posljednje dvije godine, većina kroz Poljsku i Slovačku, a neki s lažnim dokumentima o izuzeću koji su im dopuštali izlazak iz Ukrajine.
Omjer snaga
Ruske trupe u Ukrajini sada premašuju 400.000 vojnika, s još 100.000 blizu granice. Sveukupno Kijev ima oko 680.000 aktivnog vojnog osoblja s oko 200.000 na prvim crtama; Rusija pak ima 1,2 milijuna, prema Međunarodnom institutu za strateške studije. Glavni stožer ukrajinske vojske rekao je prošle godine kako strahuje da bi Rusija mogla razmatrati mobilizaciju 400.000 do 700.000 dodatnih vojnika. U prosincu je Zelenski rekao da će biti potrebno 450.000 do 500.000 dodatnih vojnika za otpor Rusiji 2024.
Ukrajinski parlament tjednima razmatra novi zakon o mobilizaciji, prema kojem bi se minimalna dob za regrutiranje snizila s 27 na 25 godina. Taj nacrt predviđa pozivanje još 400.000 ukrajinskih vojnika. Međutim u parlamentu je došlo do zastoja zbog protivljenja nekim kaznenim mjerama koje smatraju neustavnim, poput ograničavanja vlasničkih prava osobama koje izbjegavaju vojsku, zapljene njihovih automobila i blokade bankovnih računa.
‘To je vrlo nepopularno’, rekao je Mikola Kniazhitski, oporbeni zastupnik iz Lavova, dodajući da je čak i većina zastupnika iz stranke Zelenskog protiv tog zakona, govoreći da je u suprotnosti s europskim konvencijama o ljudskim pravima.
‘U Lavovu ljudi kupuju stanove, ali ne potpisuju kupoprodajni ugovor kako bi izbjegli formalnu registraciju ili ga registriraju na ime prijatelja jer se boje da bi kasnije mogao biti zaplijenjen. Drugi prazne bankovne račune u slučaju da se zakon odobri i njihov novac bude zamrznut.’
Ne pomažu ni priče o nedostatku oružja i topničkih granata na prvim linijama. ‘Časnici na TV-u kažu da će svi na frontu poginuti za nekoliko tjedana ako ne dobijemo više novca i streljiva iz SAD-a i Europe, jer Rusi proizvode mnogo dronova i imaju više granata’, otkriva Kniazhitski.
‘Jednosmjerna karta’
Artem kaže da se on i njegovi prijatelji također boje da će mjesecima ili godinama ostati zaglavljeni u borbi. ‘Mlad sam i želim živjeti svoj život, a teško je otići tamo ne znajući kada ću se vratiti normalnom životu. Imam prijatelje koji su bili dragovoljci na početku rata i još uvijek se bore. Dakle to je kao karta u jednom smjeru’, kaže.
U nedjelju su se članovi obitelji raspoređenih vojnika okupili na trgu Majdan u Kijevu tražeći da se njihovi muževi, očevi i momci maknu s bojišnice, tvrdeći da su oni odradili svoje. Traže demobilizaciju ili barem dugotrajan odmor. Ali to se ne može dogoditi dok se nove snage ne unovače i pripreme za rat.
Mihajlo Podoljak, viši savjetnik Zelenskog, rekao je u veljači za Politico kako mu se čini da bi bilo vrlo teško provesti takvu mobilizaciju u bilo kojoj europskoj zemlji, blago rečeno. Bilo bi to tamo puno teže nego u Ukrajini. ‘Morate uzeti u obzir to da su ljudi posvećeni svojim karijerama i dobrom životu’, kazao je za Politico, dodajući da je situacija drugačija za Ruse.
‘Mnogi ne žive dobro, nemaju posla, a ovdje za borbu imaju dobru plaću, barem u ruskim uvjetima. Kaže im se i da mogu nekažnjeno ubijati i krasti’, rekao je Podoljak. Nešto drugo je naglasio.
‘Glupost je razmišljati o golim brojevima kada se borite protiv Rusije. Živimo u doba visoke tehnologije. Zašto bi se ljudi morali boriti ako imate dovoljno preciznog oružja — dronove, ometače, projektile dugog dometa? Što više alata imamo u obliku preciznog oružja, imamo manje pucnjave’, objasnio je. Međutim Ukrajini nedostaje i tog visokotehnološkog oružja.
Dok ga ne dobiju, puki brojevi mogu odigrati ključnu ulogu. Za Artema je malo toga što bi ga moglo uvjeriti da se prijavi. ‘Moja majka je medicinska sestra, ona vidi ranjenike i ne da mi da se uplićem u to’, kaže on.
