Oko 3,2 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka živi izvan Hrvatske i širom svijeta, pokazuju procijene koje je objavio Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske
Najviše iseljenika i njihovih potomaka je u SAD-u, njih oko 1.200.000, slijedi Njemačka s oko 500.000, te Argentina, Australija i Kanada s oko 250.000.
Čile je dom za oko 200.000, Novi Zeland za oko 100.000, Austrija za oko 90.000 te Švicarska za oko 80.000 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka.
U Brazilu ih je oko 70.000, Italiji oko 60.000, Francuskoj i Švedskoj po 40-ak tisuća te Irskoj oko 20.000 i Nizozemskoj oko 10.000.
Oko 8000 ih je u Južnoj Africi, oko 7000 u Belgiji i oko 6000 u Peruu.
Po pet tisuća iseljenika i potomaka je u Boliviji, Paragvaju, Urugvaju, Velikoj Britaniji i Venezueli. U Ekvadoru ih je oko 4000, Luksemburgu oko 3000, Danskoj oko 2500 i Norveškoj oko 2000.
Podaci su objavljeni na temelju procjena hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda, hrvatskih katoličkih misija, te popisa stanovništva u državama u kojima borave hrvatski iseljenici i njihovi potomci, a na temelju procjena hrvatskih zajednica u nekim od tih država
Tradicionalno, Hrvatska je zemlja iseljavanja
Tradicionalno, Hrvatska je zemlja iseljavanja koje je 1880-ih do Prvog svjetskog rata bilo usmjereno na Sjedinjene Države, Latinsku Ameriku, Južnu Afriku, Australiju i Novi Zeland, navodi Središnji državni ured.
Od 1918. do Drugog svjetskog rata stanovnici su iseljavali u Njemačku, Francusku, Belgiju, te na kraju i neposredno poslije Drugog svjetskog rata u Argentinu i druge zemlje u Latinskoj Americi i Sjevernoj Americi.
Nakon 1965. godine najviše ljudi je odlazilo u države zapadne Europe, Australiju, Novi Zeland i Kanadu, a nakon 1990-ih u Njemačku, Švicarsku, Austriju, Kanadu, SAD, Australiju i Novi Zeland.
Hrvati su iseljavali iz ekonomskih i političkih razloga, navodi Središnji državni ured te napominje da starije hrvatsko stanovništvo u inozemstvu, prvenstveno “ekonomska imigracija” još pokazuje interese za događanja u domovini, dok je mlađa generacija već asimilirana, no uglavnom zainteresirana za hrvatske korijene.
Vrlo specifična skupina hrvatskih doseljenika sastoji se od “ekonomskih imigranata” koji se iseljavaju šezdesetih godina prošlog stoljeća, a koji uglavnom žive u državama zapadne Europe.
Dio iseljenika dobro integriran u domicilne države, posebno mlađi Hrvati
Jedan dio njih dobro je integriran u domicilne države, posebno mlađi Hrvati, dok se drugi dio, kažu u Uredu još uvijek smatra kao privremenim iseljenicima i iskazuje želju za povratkom u Hrvatsku.
Najveći broj političkih iseljenika naselio se u Južnoj i Sjevernoj Americi nakon Drugog svjetskog rata.
Hrvatsko iseljavanje tijekom devedesetih godina obilježavaju izbjeglice iz ratom razorenih područja, a rezultat je velikosrpskog agresivnog rata u Republici Hrvatskoj.
Najveći broj iseljenika u tom razdoblju preselio se u države zapadne Europe i prekooceanske države poput SAD-a, Kanade, Australije i Novog Zelanda. Međutim, neki od njih su se vratili u Hrvatsku.
Tipično za sve hrvatske iseljenike, bilo one koji žive u prekomorskim državama, ili one koji žive u neposrednoj blizini svoje domovine, je da žele surađivati sa svojom domovinom, kažu u Uredu.
Ističu da se njihov glavni cilj temelji na tome kako očuvati identitet hrvatskih iseljenika, bez obzira na vrijeme odlaska, razlog napuštanja, razinu obrazovanja i ukupni profil hrvatskih iseljenika.