Imigranti i njihova djeca preuzimaju sve više poslova u Njemačkoj. Posebno su zastupljeni u poslovima čišćenja i ugostiteljstvu. Međutim nedovoljno su zastupljeni u drugim područjima. Njemačko tržište rada tako godinama funkcionira samo zahvaljujući ljudima inozemnih korijena
Savezni ured za statistiku objavio je, na temelju brojki za 2022. godinu, da postoji natprosječan broj zaposlenika doseljenika osobito u zanimanjima čišćenja (oko 60 posto) i ugostiteljstvu (46 posto). Sveukupno, prema statistici, 25 posto svih zaposlenih osoba u dobi od 15 do 64 godine imalo je, kako je rečeno, imigrantsku povijest.
To znači da je njihov udio u radnoj snazi bio nešto ispod udjela stanovništva od 28 posto. Natprosječan je i udio u zanimanjima transporta i logistike (38 posto) te u građevinarstvu (36 posto).
U palijativnoj skrbi gotovo trećina (30 posto) zaposlenih imala je imigrantsko podrijetlo. Za liječnike to iznosi 27 posto, a u profesijama za osobnu njegu, koje uključuju i frizere i kozmetičare – 36 posto. S druge je strane imigrante teško pronaći u policiji ili pravosuđu, piše Tagesschau.de.
U 2022. samo je jedan od 16 tih radnika bio useljenik (šest posto). Udio nastavnika također je vrlo nizak i iznosi 11 posto. U bankarskim i osiguravateljskim profesijama udio zaposlenika stranaca bio je 16 posto.
Osoba s useljeničkom poviješću definirana je kao ona koja je emigrirala u Njemačku od 1950. godine ili su joj oba roditelja emigrirala od 1950. godine. Njemačka prolazi kroz demografske promjene jer stanovništvo stari, stoga ovisi o kvalificiranim radnicima iz inozemstva u mnogim područjima.
Photo by Sergei Bezborodov
