Poslije glasnog razmišljanja Emmanuela Macrona o zapadnim trupama za Ukrajinu po Europi se širi zaprepaštenje – u Mađarskoj, Češkoj ili Poljskoj, u Italiji i Švedskoj ili u sjedištu NATO-a. Njemački kancelar Olaf Scholz je naglasio ono što je za njega bilo i ostalo nepromjenljivo – „naime, da na ukrajinskom tlu neće biti kopnenih trupa, vojnika koje će tamo slati europske države ili države NATO”.
A njemačke vojnike da i ne spominjemo. Scholz je već u ponedjeljak ponovo potvrdio: toga biti neće. To je ono iza čega stoji. Na kraju krajeva, postoji fundamentalna razlika: onaj tko isporučuje oružje pomaže Ukrajini da se obrani od ruskog napada. A svatko tko tamo šalje vojnike i sam postaje strana u ratu. Njemački kancelar tu mogućnost isključuje.
Nema njemačke „čizme na terenu”
Njemački ministar obrane Boris Pistorius na pitanje o njemačkim vojnicima za Ukrajinu jasno kaže. „Da, to isključujem. To je bila njemačka pozicija od početka. ’Čizme na terenu’ nisu opcija za Saveznu Republiku Njemačku.“
Pistorius izričito zahvaljuje glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu što se i on pobrinuo da sve bude jasno. Dakle, jasno „ne” njemačke vlade. Ali čak i kada bi htjela poslati vojnike, bila bi potrebna većina u Bundestagu. Naime, Njemačka ima vojsku koja je odgovorna parlamentu.
Crvene linije ostaju
U raspravama o Ukrajini kancelar je često bio prisiljen reagirati – sjetimo se krstareće rakete Taurus ili tenka Leopard. No u ovom slučaju i oporba i vlada podržavaju kancelara i isključuju slanje njemačkih vojnika.
To vrijedi i za Antona Hofreitera (Zeleni), koji inače rado kritizira kancelara. No kada je riječ o kopnenim trupama: on smatra da je to potpuno nepotrebno, da se na taj način samo zastrašuje stanovništvo. A za šefa Zelenih Omida Nouripoura slanje kopnenih trupa jednostavno „nije tema”.
Stručnjak za vanjsku politiku SPD-a Michael Roth govori o „fantomskoj raspravi”. Roth je za ARD rekao da je tijekom svojih posjeta Ukrajini razgovarao s mnogim stručnjacima i da nitko od njih nije zahtijevao kopnene snage. Predsjednik kluba zastupnika SPD-a Rolf Mützenich dodaje: „Državničko ponašanje nije u jakim riječima, već́ u konkretnoj podršci”.
Političar oporbenog CSU-a Florian Hahn za Welt TV kaže. „To je, naravno, i dalje crvena linija.” Političar sestrinskog CDU-a Roderich Kiesewetter za ARD kaže da su Ukrajini prvenstveno potrebni oružje i streljivo većeg dometa. Kada Europa to konačno isporuči, onda se više neće postavljati pitanje kopnenih postrojbi, smatra on. A njegova stranačka kolegica Serap Güler kaže da je Macron prešao granicu te da to ne pomaže njemačkoj raspravi.
Tema je nešto drugo
Dakle, izražava se žaljenje što se pažnja skreće s prave teme: masovnije i brže isporuke oružja. Scholz to forsira kod europskih partnera, uključujući i Francusku. Konferencija u Parizu je zapravo najavljena kao znak europskog jedinstva – ništa od toga nije ostalo dan poslije, kaže političar Zelenih Hofreiter. Macron je skrenuo pažnju sa suštinskih stvari, a sve ovo „jednostavno ponovo pokazuje da su Europljani nekoordinirani i slabi.”
Političar CSU-a Hahn smatra da je Francuska prozvala Njemačku. A Kiesewetter (CDU) ide još dalje. Po njegovom mišljenju, njemačko-francuski odnosi nikada nisu bili tako loši kao danas. Nedostaje „liderstvo u partnerstvu“.
Macronove egzibicije
Namjerna višeznačnost? Ali zašto je francuski predsjednik rekao to što je rekao? Sam Macron to naziva „strateškom dvosmislenošću” odnosno – ne dopušta nikome da mu vidi karte. Sve je moguće, sve što pomaže u postizanju ciljeva: to bi onda bio i signal Rusiji da ne može biti sigurna ni u što kada se radi o reakciji Zapada.
Dan kasnije, međutim, od ove višeznačnosti nije ostalo skoro ništa. Umjesto toga, ono što se najviše pamti je francuski predsjednik koji dirnuo u tabu.
IZVOR : DW
