Masovni prosvjedi farmera i seljaka šire se Europskom unijom. Najprije je tisuće njemačkih farmera blokiralo prometnice oko većine velikih gradova prije nekoliko tjedana, a isto su počeli raditi i francuski farmeri prije nekoliko dana i zadavati težak udarac predsjedniku Emmanuelu Macronu.
Priprema se svojevrsna opsada Pariza, a kontra seljaka stoji nekoliko tisuće naoružanih policajaca s vozilima. Neki govore da ih je Macron na noge digao čak 50 000 kako bi bili spremni reagirati u slučaju eskalacije prosvjede. . Francuski farmeri uzvikuju slične riječi kao njemački, dijele slične probleme, protive se takvim politikama i imaju relativno slične zahtjeve prema vladajućima. A o čemu se zapravo radi?
Zastupnik Domovinskog pokreta Stjepo Bartulica osvrnuo se prošli tjedan u Saboru na politike Europske unije i prosvjede farmera o kojima se, kako kaže, malo govori u Hrvatskoj. Rekao je kako uvijek ističe da je članstvo u EU načelno dobra stvar, ali nije rješenje za sve naše probleme. Dodao je da državne institucije neće nužno bolje funkcionirati jer provodimo ono što nam Bruxelles kaže.
Europa na prekretnici
“Europa se nalazi pred velikim promjenama! Vidimo u svjetskim medijima, manje u Hrvatskoj. Sramežljivo se izvještava o prosvjedima farmera diljem Europe. Pariz je pod opsadom. Macron i njegova vlada su na aparatima. Zelena tranzicija, agenda i sve što ona nosi, uvjete i nove regulacije za zaštitu okoliša, je mrtvo slovo na papiru”, istaknuo je Bartulica. “Farmeri su rekli dosta. Neće žrtvovati svoj način života i ono što generacijama rade, na oltaru klimatskih promjena. Bilo bi dobro da mediji u Hrvatskoj malo više o tome izvještavaju”, naglasio je. A da netko ipak u Hrvatskoj o tome piše, potvrđujemo mi koji smo prvi ušli dublje u tematiku i razgovarali s profesorom Ivom Grgićem sa Agronomskog fakulteta.
“Nova omotnica poljoprivredne politike predvidjela je smanjenja iznosa potpora. Uvijek oni koji su se naviknuli dobivati potpore kad im ih ukidaju, dižu se u revolt. Situacija u Njemačkoj je nastala i zbog smanjenja vlastitih proračunskih sredstava za poljoprivredu. Potpore postaju teret državama u cijeloj EU. Očekujem ili brzi dijalog aktera ili da se prosvjedi prošire što ne bi bilo poželjno. Potpore ipak umrtvljuju aktivnosti i dugoročno ih ne podržavam”, rekao nam je ovaj stručnjak i podsjetio da potpore ne postoje svugdje:
“Kanada i SAD nemaju potpore, tamo djeluje čisto tržište. Oni mogu bez potpora, zbog velikih površina, broja stoke i tako dalje. Europa to ne može, u konačnici je zato uveden i oblik intervencije u poljoprivredni sektor. Trenutno se to zove potpore. To je u suštini oblik nagrade nekome tko se nečime bavi i od nečega živi.
‘Hrana je uvijek osjetljiva tema’
Razlika između Njemačke i Hrvatske – vidi se u agrarnoj strukturi. Oni imaju puno, puno više proizvođača. Drugu što imamo razliku da u zemljama zapadne Europe, puno je razvijeniji oblik asocijacija proizvođača kroz primjerice Komore koje predstavljaju proizvođače i kada nisu potpora administraciji, tada upozoravaju i vrlo organizirano nastupaju prema državi. Imamo slučajeve u Francuskoj, Njemačkoj i tako dalje”, rekao je i spomenuo kako vidi da bi se mogli odviti prosvjedi u Njemačkoj.
“Pitanje je koliko će prosvjednici biti uporni. Ako budu dovoljno uporni i imali dovoljno vremena, sigurno da država uvijek (a dolaze izbori) reagira. U svim državama imate taj dio skretanja udesno, uvijek kad imate tako velike prosvjede postoje oni koji se uključe i ne žele rješenje problema. A hrana je uvijek osjetljiva tema, onda se tu svašta može prikvačiti. Pa imamo svakakve aktere na prosvjedu i to je opasno”, rekao je Grgić.
Podsjećamo, u Hrvatskoj su seljaci prosvjedovali zbog vladinih mjera u suzbijanju afričke svinjske kuge te je prostor poprimio politički aspekt jer su se uključile neke političke opcije. Na koncu su se prosvjednici dogovorili s ministarstvom i vratili se na svoja imanja. A je li hrvatska poljoprivreda što se tiče bunta rekla svoju zadnju riječ, upitali smo političkog analitičara i komentatora Karla Juraka. Valja istaknuti kako se Hrvatska nalazi u super izbornoj godini kad se na svaki prosvjed ili politički projekt i skup gleda s povećalom.
Nije isto, ali ima poveznica
“Što se tiče prosvjeda seljaka, odnosno poljoprivrednika u Europi – osim standardnih pobuna protiv ukidanja subvencija, sad se to poklopilo i s nezadovoljstvom zelenim politikama koje poskupljuju život stanovništva, naročito onog seljačkog jer zelene politike posebno ciljaju k dokrajčivanju poljoprivrede, bar onakve kakve poznajemo (ne čak nužno tradicionalne, nego svake koja nije “zelena”)”, rekao je.
Analitičar smatra kako su kod nas prosvjedi bili drugačijeg karaktera te dodao može li se kod nas situacija rasplamsati kao u ostatku Europe:
“Kod nas su seljačke teme, odnosno teme poljoprivrednika bile pomalo drugačije, odnosile su se na specifičnu temu mjera protiv svinjske kuge. Nisam siguran mogu li još zelene politike kod nas kanalizirati seljačke prosvjede, ali može opće nezadovoljstvo politikom Vlade RH (neovisno bila ona “zelena” ili ne). No, dosad se također i učinilo da tu klasu vladajuća stranka ipak dosta lako i ‘kupi’. Tako da, ne očekujem mnogo”, zaključio je.
