Američka i britanska vojska pokrenule su napade na više ciljeva Houtija u područjima pod njihovom kontrolom u Jemenu.
Ovi napadi su značajan odgovor Bidenove administracije i saveznika nakon što su upozorili da će militantna skupina koju podupire Iran snositi posljedice za opetovane napade dronovima i raketama na komercijalne brodove u Crvenom moru.
Evo što znamo o Hutijima i zašto se uključuju u rat
Tko su uopće Huti? Pokret također poznat kao Ansarallah (Božji pristaše), jedna je strana jemenskog građanskog rata koji bjesni već gotovo desetljeće.
Pojavili su se 1990-ih, kada je njegov vođa, Hussein al-Houthi, pokrenuo “Vjerničku omladinu”, pokret vjerskog oživljavanja stoljetne podsekte šijitskog islama zvanog Zaidizam. Zaidi su vladali Jemenom stoljećima, ali su bili marginalizirani pod sunitskim režimom koji je došao na vlast nakon građanskog rata 1962. godine. Al-Houthijev pokret osnovan je kako bi predstavljao Zaidije i odupro se radikalnom sunizmu, posebice vehabističkim idejama iz Saudijske Arabije. Njegovi najbliži sljedbenici postali su poznati kao Huti.
Kako su došli na vlast?
Ali Abdullah Saleh, prvi predsjednik Jemena nakon ujedinjenja Sjevernog i Južnog Jemena 1990. godine, u početku je podržavao Vjerničku omladinu. Ali kako je popularnost pokreta rasla i protuvladina retorika se zaoštravala, postao je prijetnja Salehu.
Stvari su došle do vrhunca 2003. godine, kada je Saleh podržao invaziju Sjedinjenih Država na Irak, čemu su se mnogi Jemenci protivili. Za al-Houthija je raskol bio prilika. Iskoristivši bijes javnosti, organizirao je masovne demonstracije. Nakon mjeseci nereda, Saleh je izdao nalog za njegovo uhićenje.
Al-Houthija su u rujnu 2004. godine ubile jemenske snage, ali je njegov pokret preživio. Vojno krilo Hutija raslo je kako se više boraca pridruživalo cilju. Ohrabreni ranim prosvjedima Arapskog proljeća 2011. godine, preuzeli su kontrolu nad sjevernom pokrajinom Saada i pozvali na kraj Salehovog režima.
Zašto Huti napadaju brodove u Crvenom moru?
Iako, kombinacijom geografije i tehnologije Hutijima možda nedostaju sposobnosti Hamasa i Hezbollaha, njihovi napadi na komercijalna plovila u Crvenom moru mogu nanijeti drugačiju vrstu štete Izraelu i njegovim saveznicima.
Napadi tjeraju brodove da krenu daleko dužom rutom oko Afrike i dovesti do skoka troškova. Kompanije bi mogle prenijeti povećane troškove premještanja svoje robe na potrošače, ponovno podižući cijene u vrijeme kada se vlade diljem svijeta bore da ukrote inflaciju nakon pandemije.
Napadi Hutija vjerojatno imaju namjeru nanijeti ekonomsku štetu izraelskim saveznicima u nadi da će izvršiti pritisak da se prestane s bombardiranjem Gaze. Zagovaranje palestinske borbe također bi mogao biti pokušaj stjecanja legitimiteta kod kuće i u regiji dok nastoje kontrolirati sjeverni Jemen. To bi im također moglo dati prednost nad njihovim arapskim protivnicima, Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koje optužuju da su sluge SAD-a i Izraela.
Glavni prijevoznici obustavljaju putovanja kroz Crveno more
Ekonomska šteta velikih prijevoznika već je zamjetna nakon što su se ovog tjedna napadi Hutija intenzivirali. U srijedu su američke i britanske snage ratne mornarice uništile su 21 dron i projektile koji su ispalili proiranski Huti s teritorija Jemena na južni dio Crvenog mora.
Već su tada Velika Britanija i SAD dali naslutiti da će morati podueti druge mjere u cilju zaštite međunarodnih plovnih puteva. Britanski ministar obrane Grant Shapps rekao je da je situacija neodrživa. U izjavi je vojni glasnogovornik Hutija, Yahya Saree, rekao da je napad bio “koordinirana ofenziva” usmjerena na američki brod koji pomaže Izraelu.
Napadi militanata koje podupire Iran u Crvenom moru zapravo su zatvorili jednu od glavnih svjetskih trgovačkih ruta za većinu kontejnerskih brodova – brodova koji prevoze sve, od dijelova za automobile do cipela iz jednog ugla svijeta u drugi.
Dugotrajno zatvaranje plovnog puta, koji se povezuje sa Sueskim kanalom, moglo bi ugroziti globalne opskrbne lance i podići cijene industrijske robe u ključnom trenutku u borbi za pobjedu nad inflacijom. Sueski kanal čini 10-15% svjetske trgovine, što uključuje izvoz nafte, i 30% globalnog obujma kontejnerskog prijevoza.
Dok kriza traje, ulozi za globalno gospodarstvo rastu. Trgovci već upozoravaju na kašnjenja, a troškovi dostave robe rastu.
Šest od 10 najvećih kontejnerskih brodarskih tvrtki — Maersk, MSC, Hapag-Lloyd, CMA CGM, ZIM i ONE — uglavnom ili potpuno izbjegavaju Crveno more zbog prijetnje Huti militanata. Opasnost za posadu, teret i plovila prisilila je prijevoznike da preusmjere brodove oko Rta dobre nade u Južnoj Africi, što je rezultiralo kašnjenjima do tri tjedna.
To je već znatno povećalo troškove dostave, što bi se u konačnici moglo odraziti na potrošačke cijene.
Bliski istok je na ivici nakon napada
Reakcija SAD-a i Velike Britanije izazvala je novi strah od šireg regionalnog sukoba na Bliskom istoku. General Hutija tvrdi, iako za to trenutno nema dokaza, da su već poduzeli osvetnički napad te da su američki i britanski bojni brodovi pogođeni u Crvenom moru.
Svijet gleda prema Iranu, podupiratelja Hutija. Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Nasser Kanaani izdao je priopćenje u kojem se navodi da zemlja oštro osuđuje američko-britanski napad na jemenske Hutije, prenosi Nournews. “Snažno osuđujemo vojne napade koje su jutros izveli Sjedinjene Države i Ujedinjeno Kraljevstvo na nekoliko gradova u Jemenu… Smatramo da je to jasno kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Jemena te kršenje međunarodnih zakona, propisa i prava.”
Saudijska Arabija, bliski vojni partner SAD-a koji je u pomno dogovorenom primirju s Hutijima nakon godina rata, izrazila je duboku zabrinutost zbog sigurnosne situacije u Crvenom moru i pozvala na suzdržanost. U međuvremenu, Rusija je sazvala hitan sastanak Vijeća sigurnosti UN-a zakazan za petak ujutro, rekli su dužnosnici.
