Njemački poljoprivrednici od ponedjeljka masovno prosvjeduju širom zemlje, a navodno protiv agrarne politike savezne vlade. Njihove blokade u mnogim gradovima i na autocestama znatno otežavaju promet, a sve je veći broj pristaša među prosvjednicima.
Kako navode tamošnji mediji, poljoprivrednici diljem Njemačke započeli jednotjedni štrajk u znak prosvjeda protiv planova vlade da smanji poljoprivredne subvencije. Širom zemlje su svojim traktorima blokirali prometnice i ulaze u gradove. Na demonstracijama pred Brandenburškim vratima u Berlinu policija je izbrojala 566 traktora, kamiona, automobila i prikolica.
Unatoč započetim masovnim prosvjedima savezna vlada je jučer usvojila paket mjera štednje za proračun 2024. koji sadržava i ukidanje subvencija koje pogađa poljoprivrednike. Paket mjera je upućen na odlučivanje u Bundestag. Nakon prosvjeda koji su održani i prošli tjedan vlada je već odustala od ukidanja oslobađanja poljoprivrednika od plaćanja poreza na vozila i ublažila odluku o ukidanju subvencija za dizel gorivo za poljoprivrednike, tako što će ona biti provedena postupno do 2026. No poljoprivrednici traže od vlade da potpuno odustane od ove odluke.
Prosvjedi diljem EU
Podsjećamo, veliki prosvjedi poljoprivrednika održani su već i u Francuskoj, Nizozemskoj, a kraj 2023. obilježio je i prosvjed seljaka u Hrvatskoj. Prosvjednici se uglavnom okupljaju zbog promjene politike Europske komisije i europskih vlada oko sustava potpora i ono što se kod naziva ‘poticajima’, a za svaki prosvjed upozorava se na širi društveno-politički kontekst. Što se iza svega kuha, ima li europska poljoprivreda uopće budućnost i je li posao proizvodnje hrane uopće isplativ, upitali smo profesora doktora znanosti Ivu Grgića s Agronomskog fakulteta.
“Nova omotnica poljoprivredne politike predvidjela je smanjenja iznosa potpora. Uvijek oni koji su se naviknuli dobivati potpore kad im ih ukidaju, dižu se u revolt. Situacija u Njemačkoj je nastala i zbog smanjenja vlastitih proračunskih sredstava za poljoprivredu. Potpore postaju teret državama u cijeloj EU. Očekujem ili brzi dijalog aktera ili da se prosvjedi prošire što ne bi bilo poželjno. Potpore ipak umrtvljuju aktivnosti i dugoročno ih ne podržavam”, rekao nam je ovaj stručnjak i podsjetio da potpore ne postoje svugdje:
“Kanada i SAD nemaju potpore, tamo djeluje čisto tržište. Oni mogu bez potpora, zbog velikih površina, broja stoke i tako dalje. Europa to ne može, u konačnici je zato uveden i oblik intervencije u poljoprivredni sektor. Trenutno se to zove potpore. To je u suštini oblik nagrade nekome tko se nečime bavi i od nečega živi.
Razlika između Njemačke i Hrvatske – vidi se u agrarnoj strukturi. Oni imaju puno, puno više proizvođača. Drugu što imamo razliku da u zemljama zapadne Europe, puno je razvijeniji oblik asocijacija proizvođača kroz primjerice Komore koje predstavljaju proizvođače i kada nisu potpora administraciji, tada upozoravaju i vrlo organizirano nastupaju prema državi. Imamo slučajeve u Francuskoj, Njemačkoj i tako dalje”, rekao je.
A zašto se zapravo prosvjeduje? “Prosvjeduju zbog smanjenja ukupnih potpora. U nekim stvarima je država kod nas puno naklonjenija proizvođačima nego u drugim državama. Međutim, to ne mora uvijek biti dobro. Imamo 3 kuta gledanje – poljo proizvodač promatra koliko je zaradio koncem godine. Ne želi razlikovati koliko je bilo potpora, a koliko zarada od bavljenja proizvodnjom i prodajom.
Drugi je država – ona gleda koliko je za ono koliko je dala, a država to su porezni obveznici, da se što više proizvede i da bude što veći dohodak.
I treće – potrošač, on se pojavljuje kao onaj koji daje kroz potpore i kao kupac. On ne zna koliko je dao, a želi da mu proizvođač da po pristupačnoj cijeni proizvod.
Prosvjedi legitimni, ali…
Prosvjedi su uvijek legitimni i opravdani, ali postoji samo jedna stvar: Borba za interes, meni je svejedno tko se nalazi na čelu povorke prosvjednika, sve je dobro dok se ne dovode ostali stanovnici u zabludu. Sigurno da jedan korektiv, pristojno artikuliran dobro dođe administraciji. Međutim, ako se dovodi u zabludu neki drugi kao što smo imali primjer kod afričke svinjske kuge kod nas gdje su dovođeni ljudi u zabludu da to ne postoji i da se netko urotio protiv Slavonije, tada to nije dobro. To samo odgađa rješenje problema”, smatra Grgić.
Dokle mogu ići prosvjedi u Njemačkoj?
“Pitanje je koliko će prosvjednici biti uporni. Ako budu dovoljno uporni i imali dovoljno vremena, sigurno da država uvijek (a dolaze izbori) reagira. U svim državama imate taj dio skretanja udesno, uvijek kad imate tako velike prosvjede postoje oni koji se uključe i ne žele rješenje problema. A hrana je uvijek osjetljiva tema, onda se tu svašta može prikvačiti. Pa imamo svakakve aktere na prosvjedu i to je opasno”, rekao je Grgić.
Podsjećamo, u Hrvatskoj su seljaci prosvjedovali zbog vladinih mjera u suzbijanju afričke svinjske kuge te je prostor poprimio politički aspekt jer su se uključile neke političke opcije. Na koncu su se prosvjednici dogovorili s ministarstvom i vratili se na svoja imanja.
