Ovog 6. siječnja Katolička Crkva slavi svetkovinu Bogojavljenja Gospodinova. Isus Krist objavljuje trojici mudraca (i u njima svim narodima svijeta) svoje božanstvo i svoju slavu. Ovi “mudraci s istoka” pratili su Betlehemsku zvijezdu kako bi došli do Djeteta s Djevicom Marijom i svetim Josipom. Tamo su prinijeli darove od zlata, tamjana i smirne.
Prema Katoličkoj enciklopediji (EC), “postoji izvjesnost da su mudraci u snu čuli da se ne bi trebali vraćati Herodu i drugim su se putem vratili u svoju zemlju.”
Priča se da je nakon povratka u svoju domovinu kraljece krstio sveti Toma i da su marljivo radili na širenju vjere u Krista. Priča potječe od arijanskog pisca nakon 6. stoljeća, čije je djelo tiskano kao ‘Opus imperfectum’ i nalazi se među spisima svetog Ivana Zlatoustog”, primjećuje enciklopedija, a prenosi AciPrensa.
Relikvije Tri Kralja i Benedikt XVI
Ostatke trojice mudraca odnijela je sveta Helena, majka cara Konstantina, u grad Carigrad. Kasnije, 1164. godine odvedeni su iz Milana (Italija) u Köln (Njemačka), gdje se i danas nalaze.
Dana 18. kolovoza 2005., u sklopu svog putovanja za Svjetski dan mladih, papa Benedikt XVI. je u toj njemačkoj katedrali rekao da “grad Köln ne bi bio ono što jest bez Tri mudraca, koji “su uvelike utjecali na njihovu povijest, njihovu kulturu i njihovu vjeru. Crkva u određenom smislu slavi blagdan Bogojavljenja cijele godine.”
“Iz tog razloga, prije nego što vas pozdravim, dragi stanovnici Kölna, želio sam odvojiti nekoliko trenutaka u molitvi pred relikvijarom Tri mudraca, zahvaljujući Bogu za njegovo svjedočanstvo vjere, nade i ljubavi,“ dodao je. Benedikt XVI. podsjetio je da su 1164. godine relikvije ovih mudraca s Istoka, napustivši Milano i u pratnji kelnskog nadbiskupa Reinalda von Dassela, prešle Alpe dok nisu stigle u Köln, gdje su primljene s velikom radošću.
“U svom hodočašću Europom te su relikvije ostavile očite tragove koji i danas ostaju u imenima mjesta i pučkoj pobožnosti”, istaknuo je. Godinama kasnije, 2014., papa Franjo imenovao je tadašnjeg milanskog nadbiskupa, kardinala Angela Scolu, svojim posebnim izaslanikom za obilježavanje 850. obljetnice prijenosa relikvija Triju mudraca iz Milana u Köln.
Priča ide ovako
Prema priči prikupljenoj na web stranici Kölnske katedrale, majka cara Konstantina, Sveta Helena, pronašla je relikvije Triju mudraca u gradu Saba i prenijela ih u Carigrad, današnji Istanbul (Turska). Tri stoljeća kasnije, tadašnji milanski biskup, sveti Eustorgio, otputovao je u Carigrad po cara kako bi prihvatio njegovo imenovanje za biskupa i dao mu je relikvije Triju mudraca koje je prelat donio u talijanski grad.
Međutim, kada je car Barbarossa započeo opsadu Milana, nadbiskup Kölna, monsinjor Rainald von Dassel, vidio je da milanska crkva čuva relikvije. Tamošnja opatica bila je sestra gradonačelnika grada i obećala je biskupu Von Dasselu da će mu dati relikvije ako zaštiti njezina brata od careva gnjeva. On je to učinio i mogao je odnijeti relikvije u Köln.
Između otprilike 1190. i 1220. godine skupina majstora radila je na impozantnom relikvijaru koji danas čuva relikvije Triju mudraca. Relikvijar je širok 1,10 metara, visok 1,53 metra, a dugačak 2,20 metara. Osnovna konstrukcija je izrađena od drveta, prekrivena zlatom i srebrom te ukrašena filigranom, emajlom i oko tisuću dragog kamenja.
U kolovozu 2005. Benedikt XVI. rekao je da su “stanovnici Kölna za relikvije Triju mudraca napravili najdragocjeniji relikvijar u cijelom kršćanskom svijetu i kao da to nije dovoljno, sagradili su nad njim još veći relikvijar: katedralu u Kölnu.”
„Zajedno s Jeruzalemom, ‘svetim gradom’, s Rimom, ‘vječnim gradom’, sa Santiagom de Compostelom u Španjolskoj, zahvaljujući mudracima, Köln je postao jedno od najvažnijih mjesta hodočašća tijekom stoljeća kršćanskog Zapada,“ Benedikt je potom istaknuo.
