Stručnjaci kažu da bi ova mapa mozga mogla postaviti čvrste temelje za nadolazeću eru lijekova protiv demencije, Alzheimerove i Parkinsonove te drugih bolesti
Proučavanje sive tvari u mozgu donosi mnoge izazove s kojima čak i suvremena znanost ima određenih poteškoća. Međutim konzorcij znanstvenika razvio je najopsežniju kartu do sada – atlas mozga – za bolje razumijevanje moždanih stanica, nadajući se da će time potaknuti sljedeću eru lijekova koji mogu liječiti stanja poput demencije, Alzheimerove i Parkinsonove te drugih bolesti.
Pogled u visokoj razlučivosti, koji pruža ova nova mapa mozga, znanstveni je temelj puta što ga istraživači nastoje stvoriti desecima godina, piše Fast Company. To je alat koji se može koristiti ‘u ratu’ protiv neuropsihijatrijskih poremećaja, a oni su među najvećim ubojicama čovječanstva. Alzheimerova bolest bila je šesti vodeći uzrok smrti u SAD-u 2020., a predviđa se da će 14 milijuna starijih Amerikanaca imati tu bolest do 2060., prema Centru za kontrolu bolesti (CDC). Ta brojka ne uzima u obzir desetke drugih neuroloških stanja i njihove učinke na kvalitetu života.
‘Mapa neće riješiti sve bolesti već sutra, no radi se o velikom napretku za ovo zdravstveno područje – i nečemu za što mislim da će nas vrlo brzo natjerati da se zapitamo kako smo ikada istraživali bez ove vrste resursa’, kaže Ed Lein, profesor neurologije na Sveučilištu Washington, viši istraživač u Allenovom institutu za znanost o mozgu i ključni član znanstvene skupine koja je sažela 21 studiju te pružila pogled u temelje ljudskog mozga.
Dvadeset i jedan akademski dokument u ovoj fazi mapiranja stanica je, kako ih sam Lein naziva, tek grubi nacrt. Zbog ranjivosti i složenosti ljudskog mozga daleko ga je teže istraživati nego što je slučaj s drugim organima.
Stoga se znanstvenici nadaju da će nova mapa potaknuti medicinska otkrića u budućnosti i pružiti sredstvo za otkrivanje onoga što još ne možemo ni zamisliti.
Znanstvena zajednica odavno razumije tijek Parkinsonove i Alzheimerove bolesti. Parkinsonova bolest, naprimjer, uvelike je povezana s načinom na koji obrađujemo dopamin, moždanu kemikaliju koja utječe na sve, od raspoloženja do pokreta tijela, te čija pogrešna regulacija dovodi do nekontroliranih grčeva. Alzheimer je pak povezan s nakupljanjem beta-amiloidnog plaka u mozgu, što može utjecati na kognitivnu funkciju ljudi, od prepoznavanja voljenih osoba do funkcioniranja pluća.
‘Dopamin proizvodi specifične vrste stanica u srednjem dijelu mozga’, kaže Lein. ‘Alzheimerova bolest također utječe na određene vrste stanica’, dodaje, a razumijevanjem ovih blokova mozga znanstvenici se mogu usredotočiti na ciljeve vezane uz razvoj lijekova.
Baš kao što je to bio slučaj s Projektom ljudskog genoma iz 1990-ih, vjerojatno godinama nećemo vidjeti koliko je ovo istraživanje važno. Lein, kao optimist, opisuje atlas mozga kao revolucionarnu osnovu koju svijet znanosti već dugo treba. A uspjeh će, kaže, zahtijevati puno predanosti i strateške suradnje između akademske i poslovne zajednice.
‘Uspostavili smo svojevrsni GPS sustav. On nas puno više približava rješenjima koja možemo poduzeti u liječenju brojnih bolesti’, kaže Lein.
Photo by Tima Miroshnichenko
