Nakon pobjede talijanske premijerke Georgie Meloni na talijanskim parlamentarnim izborima u rujnu prošle godine, već se govorilo o tome kako Europa skreće udesno, a nakon pobjede Roberta Ficoa na izborima u Slovačkoj prije dva dana, taj je stav uoči europskih izbora u lipnju 2024. sada još i čvršći.
Naime, Ficova stranka SMER-SSD dobila je izbore u Slovačkoj s 23,37 posto glasova, dok je proeuropska Progresivna Slovačka (PS) osvojila 16,86 posto. Predizbornu kampanju vodio je obećavajući ukidanje vojne pomoći Ukrajini – i pobijedio.
Ficova pobjeda mogla bi ugroziti europsko jedinstvo u pomoći Ukrajini u obrani od ruske agresije, analizira američki New York Times. Fico napada NATO i američku politiku, protivio se sankcijama Rusiji, a iako formalno ljevičar, ovaj proruski orijentiran političar privukao je glasove s krajnje desnice. S Ficom na čelu Slovačka bi stala uz bok Orbánovoj Mađarskoj, strahuju analitičari, što bi osnažilo poziciju mađarskog premijera Viktora Orbána koji se otvoreno protivi pomoći Ukrajini, ali je dosad u EU po tome bio usamljen.
O tome, ali i o europskim izborima porazgovarali smo s političkim analitičarom, politologom i sociologom te autorom brojnih knjiga o politici i društvu Anđelkom Milardovićem, ujedno i utemeljiteljem i voditeljem Instituta za europske i globalizacijske studije. Ovih je dana najavio da će se i on kandidirati za premijera, iako je svjestan da Hrvatska nema premijerske izbore. U intervjuu za Euractiv je rekao da mu je prvenstveni cilj potaknuti razgovor u hrvatskom društvu o bitnim pitanjima.
Populizam – glavna odrednica desne i lijeve retorike
Milardović, kada je riječ o desnici na europskoj razini, govori o populizmu, kao jednom od glavnih odrednica desne, ali i lijeve retorike, a na pitanje što predviđa desničarima na predstojećim europskim izborima kaže:
“To je ozbiljna tema i dio knjige ‘Globalizacija i Europa na raskrižju’. Fokusirao bih se na sam pojam koncepta populizma jer on je danas toliko u opticaju da svi o njemu pričaju, a malo je upućenih u sadržaj koji je dosta kompleksan, bez imalo preuveličavanja.
Analitički, dugo je populizam funkcionirao kao etiketa, naljepnica, pa i dan danas neupućeni ga koriste kao etiketu pa i borbeni pojam u svakodnevnoj komunikaciji da bi se nekoga optužilo da je populist. A onda ovaj drugi kaže isto. To je neka vrsta definicije populizma na razini retoričkoga stila. Dakle, populizam je etiketa, borbeni pojam i retorički stil, sve u jednome.”
U tom smislu, s obzirom na ekonomsku krizu, s obzirom na rat u Ukrajini pa i pandemiju koja još nije službeno zaključena, Milardović govori o jednom tipu ekspanzije desnog pa i lijevog populizma.
“Tipologija populizma je dosta široka, ali ako pričamo o ideologiji, i lijevi i desni populizam, a poglavito desno doživljava svoj uspon početkom 21. stoljeća. Na ovim izborima, srazmjerno energetskoj krizi, determiniranoj ratom u Ukrajini može se očekivati značajniji rezultat, posebno desno populističkih stranaka, što bi bila opasnost za budućnost Europe. Zbog prikopčanosti desno populističkih stranaka s režimom Vladimira Vladimiroviča Putina. Jer su desni populisti trojanci u njedrima Europske unije. Njemačka stranka Alternative fur Deutschland je jako vezana za strukturu, a valja se opametiti i vidjeti da je ona treća stranka u Njemačkoj po snazi. Svi scenariji su mogući”, ističe politolog.
Igrači BRICS-a
No, Milardović ističe migracijsku krizu i raspravu o migracijama kao političko pogonsko gorivo desnog populizma u Europi te tvrdi kako ni lijevi na to nije imun. Tvrdi i kako će se rasprava zapravo referirati na demografiju, a migracije su samo dio demografije, to je njezina dinamička dimenzija, u smislu mehaničke pokretljivosti ljudi.
“U novoj knjizi koju bih trebao objaviti mjesec dana uoči izbora za Europski parlament, Globalizacija i Europa na raskrižju ističem osam markera Europe na raskrižju: demografija, migracije, populizam, umjetna inteligencija, globalne klimatske promjene, i energetska tranzicija, deglobalizacija, geopolitika odnosno preslagivanje svijeta i Europe iz jednog bipolarnog u jedan multipolarni svijet s dominacijom novih igrača.
To su igrači BRICS-a, a misli se na Brazil, Rusiju, Kinu, Južnu Afriku. To su igrači s kojima će se Europa teško nositi a ona se pokušava pozicionirati kao neka geopolitička sila. Što je vrlo teško jer ona nije država, već ansambl pojedinačnih država ujedinjenih u uniju”, napominje Milardović.
‘Putin je uspio preko desnih, ali i lijevih populista’
No, Fico prvo mora formirati vladu, a za to će mu trebati koalicijski partneri. Očekuje se da će traženje saveznika potrajati jer je slovačka politička scena razmrvljena, pa velike stranke ne mogu formirati stabilnu vladu bez podrške manjih stranaka. Stoga, nije pitanje samo tko dobiva najviše glasova, nego i tko će s kim pristati formirati vladu, navodi NYT.
Pitanje je hoće li Ficova stranka uspjeti formirati vladu jer je obilježena korupcijskim skandalima iz vremena kad je Fico bio premijer, duboko nepopularan izvan kruga svojih lojalnih birača. Ovo bi bio četvrti Ficov premijerski mandat, nakon što je bio na čelu vlade od 2006. do 2010. i od 2012. do 2018. godine.
Podnio je ostavku na mjesto šefa vlade 2018. nakon ubojstva istraživačkog novinara Jána Kuciaka i njegove zaručnice Martine Kušnirove. Istraga je otkrila velike korupcijske mreže u koje su bili uključeni i visoki državni dužnosnici, pa je Fico bio prisiljen dati ostavku pod pritiskom masovnih prosvjeda, podsjeća njemački Spiegel.
“Ta relacija se pokazala i na primjeru ove pobjede u Slovačkoj na izborima, kandidata koji je proruski orijentiran. Mi ne znamo kako će proći Alternative fur Deutschland, kako će proći Le Penn, dakle, u sažetku Putin je uspio preko desnih populista, ali i preko lijevih u Europi sklopiti jedan savez, jer njemu nije u interesu ideologija. Prestanak ideološke unije mu je bitan, bitan mu je savez, a savez se sastoji u uništavanju EU, što je cilj i lijevih i desnih populista. Lijevih s naslova kapitala, diktatura proleterijata, a desnih s naslova obrane, sanacije države, migracija i tako dalje. To je opasno, taj virus desnog populizma može se širiti dalje, a kud će to onda odvesti, to nitko ne zna”, kaže politolog.
‘Plenković provodi oblik meke diktature’
Tvrdi i kako neće Ficou koji je pobijedio u Slovačkoj pasti na pamet ukidati demokraciju i zagovarati neku restauraciju fašizma.
“Oni nisu ti, nego će lijepo reći da ne žele liberalnu demokraciju, nego samo demokraciju. Tako se stvara model neliberalne demokracije kojeg zastupa u radikalnom obliku Putin, u nešto blažem obliku Erdogan, u nešto mekšem obliku Orban, u nešto srednje mekšem obliku Vučić i kod nas Plenković. To je oblik meke diktature”, kaže Milardović.
Na pitanje imamo li od europskih desničara neke praktične koristi te jesu li, ako ništa, natjerali pučane i socijaliste da se ‘spuste na zemlju’ ili su ih natjerali da zaglibe još dublje u populizam, Milardović tvrdi da je osam markera koje je spomenuo ključno za Europu, a među njima je, naravno, i populizam.
“Europa i europska društva su pluralna, ona su natjecateljska u ekonomiji, ali i u politici. Dakle, neki tip interakcije tu postoji, isto kao što postoji interakcija koja je važna za razumijevanje političke antologije desnoga i lijevoga populizma, da nastaju u rascjepu liberalizma i neoliberalizma jer liberalizam ima svoju agendu manjinskih prava, radnih prava, slobode medija, sloboda djelovanja i drugo, a neoliberalizam je tržišni fundamentalizam koji ugrožava sve kategorije društva. Dakle, unutar liberalizma je napetost i onda se pojavljuje odbacivanje modela liberalne demokracije, to je reakcija.
I onda reakcija na globalizaciju, pa na migracije, pa na umjetnu inteligenciju. To znači da su svi tipovi populizma reaktivni, oni reagiraju u fenomenološkom smislu, na različite pojave unutar postmodernoga svijeta. I teško ih je staviti pod jedan pojam – populizam. A kad se kaže populizam nije ništa rečeno, samo s poznavanjem tipologija. A to su ništa nego kategoričke umne intervencije u kaotičnu strukturu svijeta. Tipologiziramo ono što vidimo i onda dolazimo do tipologije populizma bez koje se on ne može razumjeti”, zaključuje Milardović.
