Znanstvenici su oživili crva koji je bio smrznut prije 46.000 godina, u doba kada su vunasti mamuti, sabljozubi tigrovi i divovski losovi još lutali Zemljom.
Okrugli crv, pripadnik dosad nepoznate vrste, preživio je 40 m ispod površine u sibirskom permafrostu u uspavanom stanju poznatom kao kriptobioza, kako je objasnio biolog Teymuras Kurzchalia s Instituta Max Planck (Dresden, Njemačka).
Organizmi u kriptobiotičkom stanju mogu izdržati potpuni nedostatak vode ili kisika, izdržati visoke temperature, kao i smrzavanje ili iznimno slane uvjete. Oni se nalaze u stanju “između smrti i života”, u kojem im se metabolička aktivnost smanjuje na nedetectabilnu razinu, objasnio je Kurzchalia.
“Život se može zaustaviti i ponovno pokrenuti. Ovo je značajno otkriće”.
Prije pet godina, znanstvenici iz Instituta za fizikalno-kemijske i biološke probleme u znanosti o tlu u Rusiji pronašli su dvije vrste okruglih crva u sibirskom permafrostu.
Vozili ih u džepu
Jedna od istraživačica, Anastasija Šatilovič, uskrisila je dva crva u institutu jednostavno ih ponovnim hidratacijom vode, prije nego što je oko 100 crva prebacila u laboratorije u Njemačkoj na daljnju analizu, prevozeći ih u svom džepu.
Nakon što su crvi odmrznuti, znanstvenici su koristili radiokarbonsku analizu biljnog materijala u uzorku kako bi utvrdili da su depoziti bili zamrznuti između prije 45.839 i 47.769 godina.
No tada još nisu znali kojoj je vrsti crv pripadao. Konačno, genetska analiza koju su proveli znanstvenici u Dresdenu i Kölnu pokazala je da ti crvi pripadaju novoj vrsti, koju su istraživači nazvali Panagrolaimus kolymaenis.
Istraživači su također otkrili da P. kolymaenis dijeli s C. elegans – drugim organizmom koji se često koristi u znanstvenim studijama – “molekularni alat” koji mu omogućuje preživljavanje kriptobioze. Obje vrste proizvode šećer koji se naziva trehaloza, što im možda omogućuje preživljavanje smrzavanja i dehidracije.
Duboko sačuvani procesi evolucije
“Vidjeti istu biokemijsku funkciju u vrstama udaljenima 300 milijuna godina, to je zaista iznenađujuće. To znači da su neki procesi u evoluciji duboko sačuvani”, kaže zoolog Philipp Schiffer sa Sveučilišta u Kölnu.
Dodao je da postoje i druge korisne spoznaje koje se mogu dobiti proučavanjem tih organizama.
“Promatranjem i analiziranjem ovih životinja možemo možda pridonijeti biologiji očuvanja ili čak razviti napore za zaštitu drugih vrsta, ili barem naučiti što učiniti kako bismo ih zaštitili u ovim ekstremnim uvjetima koji sada imamo”, rekao je za CNN.
Otapanje sibirskog permafrosta samo je jedna od posljedica globalnog zagrijavanja i pokazuje sve užase klimatskih promjena.
Image by Michal Jarmoluk from Pixabay