Serija klimatskih rekorda vezanih za temperaturu, toplinu oceana i antarktički morski led zabrinula je mnoge znanstvenike, koji tvrde da je brzina njihovih promjena i vremenski raspored “bez presedana”. Prema podacima UN-a, opasni toplinski valovi u Europi bi mogli oboriti nove rekorde, piše BBC.
U ovom trenutku je teško odmah povezati ove događaje s klimatskim promjenama jer su vremenski uvjeti, kao i oceani, vrlo složeni. Iako su studije u tijeku, znanstvenici već strahuju da se neki od najgorih scenarija već ostvaruju.
“Ne mogu se sjetiti sličnog razdoblja kada su svi dijelovi klimatskog sustava obarali rekorde ili bili izvan normalnih granica”, objašnjava Thomas Smith, geograf za okoliš na Londonskoj školi ekonomije.
“Svijet je sada na nepoznatom teritoriju zbog globalnog zatopljenja uzrokovanog izgaranjem fosilnih goriva, kao i topline od prvog El Niña od 2018. godine”, kaže Paulo Ceppi, predavač klimatologije na Londonskom Imperial Collegeu.
‘Stvari se neće ohladiti’
Ovog ljeta oborena su četiri klimatska rekorda, najtopliji dan ikad zabilježen, najtopliji lipanj globalno, ekstremni valovi topline u moru i rekordno niski antarktički morski led.
Najtopliji dan ikad zabilježen na svijetu dogodio se u srpnju, oborivši rekord iz 2016. godine. Prosječna globalna temperatura je 6. srpnja prvi put premašila 17 stupnjeva Celzijevih, dosegnuvši 17,08 stupnja Celzijevih.
“Ljudi su 100 posto odgovorni za ovaj uzlazni trend”, uvjerena je klimatologinja Friederike Otto s Imperial College u Londonu.
“Ako me nešto iznenadilo ovog ljeta, to je što smo obarali rekorde u lipnju jer El Niño utječe na klimu pet ili šest mjeseci nakon početka”, kaže dr. Smith.
El Niño je najmoćnija prirodna klimatska fluktuacija na svijetu koja donosi topliju vodu na površinu u tropskom Pacifiku, gurajući topliji zrak u atmosferu. Obično povećava globalne temperature zraka. Prosječna globalna temperatura u lipnju ove godine bila je 1,47 stupnja Celzijevih iznad tipičnog lipnja u predindustrijskom razdoblju.
Image by Engin Akyurt from Pixabay
Na pitanje jesu li znanstvenici mogli predvidjeti ovo ljeto prije 10. dr. Smith kaže da su klimatski modeli dobri u predviđanju dugoročnih trendova, ali manje dobri u predviđanju sljedećih 10 godina.
“Modeli iz 1990-ih uglavnom su nas postavili tamo gdje smo danas. Ali znati kako će sve točno izgledati sljedećih 10 godina bilo bi vrlo teško”, kaže on.
“Stvari se neće ohladiti”, dodaje.
Led na rekordno niskim razinama
Prosječna globalna temperatura oceana oborila je rekorde za svibanj, lipanj i srpanj te se približava najvišoj zabilježenoj temperaturi površine mora, koja je zabilježena 2016. godine. Međutim, posebno su alarmantne ekstremne vrućine u sjevernom Atlantiku.
“Nikad prije nismo imali toplinski val na ovom dijelu Atlantika. Nisam očekivala ovo”, kaže Daniela Schmidt, profesorica znanosti o Zemlji na Sveučilištu u Bristolu.
U lipnju su temperature uz zapadnu obalu Irske bile između 4 i 5 stupnjeva Celzijevih iznad prosjeka, što je Nacionalna oceanografska i atmosferska uprava klasificirala kao kategoriju 5 toplinskog vala, ili “izuzetno ekstremno”.
“Izravno povezivanje ovog toplinskog vala s klimatskim promjenama je složeno, ali ta istraživanja su u tijeku”, kaže prof. Schmidt dodajući kako je jasno da se svijet zagrijao, a oceani su apsorbirali većinu te topline iz atmosfere.
“Naši modeli imaju prirodne varijacije, a i dalje se pojavljuju stvari koje nismo predvidjeli, ili barem još ne”, dodaje ona.
Ona naglašava utjecaj ove topline na morske ekosustave, koji proizvode 50 posto svjetskog kisika.
“Kada govorimo o toplinskim valovima, ljudi obično misle na umiranje drveća i trave. Atlantik je pet stupnjeva Celzijeviuh topliji nego što bi trebao biti – to znači da organizmi trebaju 50 posto više hrane samo da normalno funkcioniraju”, kaže ona.
Područje prekriveno morskim ledom u Antarktici je na rekordno niskim razinama za srpanj. Nedostaje područje otprilike deset puta veće od Velike Britanije u odnosu na prosjek od 1981. do 2010. godine.
Image by Angie Agostino from Pixabay
Zvona za uzbunu zvone znanstvenicima dok pokušavaju razumjeti točnu vezu s klimatskim promjenama. Znanstvenici su vjerovali da će globalno zagrijavanje u nekom trenutku utjecati na antarktički morski led, ali do 2015. godine on je odstupao od globalnog trenda drugih oceana, kaže dr. Caroline Holmes.
“Možete reći da smo pali s litice, ali ne znamo što je na dnu litice”, kaže ona.
“Čini mi se da nas je iznenadila brzina kojom se dogodilo. To definitivno nije najbolji mogući scenarij koji smo promatrali – bliže je najgorem mogućem”, kaže ona.
Znanstvenici kažu da možemo očekivati sve više ovakvih rekorda kako godina odmiče i kako ulazimo u 2024. godinu.
Ali bilo bi pogrešno nazvati ono što se događa “klimatskim kolapsom” ili “nezaustavljivim zagrijavanjem”, upozorava dr. Otto.
Ulazimo u novo razdoblje, ali “još uvijek imamo vremena osigurati budućnost za mnoge”, objašnjava ona.
Image by Nicola Giordano from Pixabay