‘Ne postoji direktna povezanost, ali u svakom slučaju, s obzirom na to da je seizmičnost na širem području pojačana nakon potresa u Turskoj – a pritom mislim na šire područje od Hrvatske pa sve prema jugoistoku, dakle na potrese u Albaniji i Rumunjskoj proteklih dana – u tom smislu na široj geografskoj razini ove potrese ne možemo u potpunosti odvojiti. Dakle radi se o pojačanoj seizmičkoj aktivnosti na širem području’, kazao je seizmolog Kuk za tportal.
Komentirajući današnji potres u Hrvatskoj, Kuk kaže da su njegovi efekti manji tamo gdje je tlo čvršće i stjenovito. Kaže da je ovdje u pitanju sustav rasjeda od Ilirske Bistrice u Sloveniji, preko Klane, prema Senju na jugu. To je seizmički aktivno područje, na kojem su se i ranije događali potresi te je šire riječko područje – uz jug Hrvatske i šire zagrebačko područje s Banovinom – seizmički najugroženije.
Podsjeća na tzv. vinodolski potres 1916. kod Novog Vinodolskog, magnitude 5,8, a na širem riječkom području može se očekivati maksimalno do 6,5.
Vinodolski potres prouzročio je najveću štetu u Grižanama, gdje je oštećeno više od stotinu kuća, pukle su vodovodne cijevi, kao i cesta u Blaškoviću, piše PMF, dodajući da je manje štete bilo i na području Bribira.
‘U te dvije općine bilo je oštećeno oko 1000 stambenih i gospodarskih objekata. Napravio je štete i u Triblju, Senju, Baškoj, Brinju, Fužinama, Liču, Vratima, Drežnici. Potres su osjetili i u Istri, Primorju, Karlovcu, Zagrebu i Sloveniji. Unatoč Prvom svjetskom ratu, što je značilo tešku gospodarsku situaciju i nedostatak ljudstva, obnova je dovršena u nešto više od godinu dana.’
Foto : EMSC