Bole vas leđa, ramena i ne znate kako ćete se ponovno vratiti u “ravnotežu” i u formu? Doktori opće prakse govore vam da trebate ići specijalistu, a on vam pak kaže da trebate ići na terapiju. Krenete na terapiju, odradite sve kako vam je rečeno i vratite se u život osvježeni i puni elana i energije.
Da, to bi bilo lijepo kada bi bilo istinito, ali, nažalost, još nije tako u našoj zemlji. Mi se još borimo s administracijom, zastarjelim zakonima koji većini ne donosi ništa, a manjini sve. I dok čekamo da se nešto promijeni, prolazi nam život. Razbolijevamo se, tražimo da nam se pomogne jer za to izdvajamo kada radimo, ali ni od toga nema velike koristi.
Jedan od problema na tom tragu istaknut je na nedavno održanom okruglom stolu na temu “Fizikalna terapija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti”. Na okruglom stolu sudjelovali su predsjednica Europe Region World Physiotherapy Esther-Mary D’Arcy, glavni tajnik Europe Region World Physiotherapy Aitor Carpio García, dopredsjednik Društva fizioterapeuta Slovenije Janez Špoljar, predsjednica Sekcije fizioterapeuta u primarnoj zdravstvenoj zaštiti Slovenije Petra Žagar te predsjednica HKF-a Mirjana Grubišić.
Esther-Mary D’Arcy predstavila je različite modele fizikalne terapije na primarnoj razini u javnom zdravstvu na razini EU-a, od modela koji uključuje fizioterapeuta, logopeda, socijalnog radnika, medicinsku sestru do modela u kojem fizioterapeuti savjetuju i educiraju radnike na radnome mjestu kako da preveniraju koštano-mišićne probleme do konzultativnog modela, u kojem fizioterapeuti online ili putem telefona daju konzultacije za pomoć pacijentima iz svog djelokruga rada, te uštede i isplativost koju donosi inkorporacija fizioterapije na primarnoj razini.
Slovenski model
Aitor Carpio García govorio je o ulozi naše europske organizacije na razini EU-a i suradnji s Europskom komisijom, a posebno je istaknuo ulogu fizioterapeuta u EU-u u prevenciji mišićno-koštanih poremećaja povezanih s radom, gdje je Europska regija World hysiotherapy službeni stručni partner s European Agency for Safety and Health at Work (EU-OSHA) u kampanji za prevenciju mišićno-koštanih poremećaja na radnome mjestu.
Stručnjaci iz Slovenije zorno su prikazali model fizikalne terapije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u javnome zdravstvu Slovenije koja je organizirana dijelom kroz jedinice fizikalne terapije na razini domova zdravlja, a dijelom kroz privatne prakse fizikalne terapije čiji su fizioterapeuti vlasnici. Jedinice fizikalne terapije samostalne su jedinice u kojima su zaposleni isključivo fizioterapeuti koji upravljaju procesom fizikalne terapije. Uputu za fizikalnu terapiju u najvećem broju slučajeva daje liječnik obiteljske medicine, a može i bilo koji liječnik specijalist, uključujući i ginekologa koji također s nalogom mogu izravno uputiti fizioterapeutu.
U Sloveniji su ugovorena 154 pružatelja ambulantnih fizioterapeutskih timova u kojima je zaposleno 576 fizioterapeuta. Zavod za zdravstveno osiguranje Slovenije koji je pandan našem HZZO-u odobrio je četiri vrste terapijskih tretmana, i to mali koji traje 30 minuta, šest dolazaka na terapiju, zatim srednji koji traje 45 minuta, s osam dolazaka na terapiju, veliki s trajanjem od 60 minuta i osam dolazaka na terapiju te poseban specijalni tretman koji traje 60 minuta i ima 10 dolazaka na terapiju. Liječnik određuje vrstu tretmana, a fizioterapeut sam izrađuje plan i program fizioterapije. Iznimno liječnik može odrediti pojedini postupak unutar tog tretmana, ali to se rijetko događa. Dužnost fizioterapeuta je da mora dostaviti uputnom liječniku, a posebno Zavodu za zdravstveno osiguranje Slovenije, izvještaj o pacijentu što je fizioterapeut utvrdio pregledom pacijenta, njegovo početno stanje, program terapije, evaluaciju pacijenta te završno stanje pacijenta. Ovaj izvještaj se dostavlja uputnom liječniku pri otpustu pacijenta s fizikalne terapije i zdravstvenom osiguranju prilikom dostave doznake za isplatu obavljenog rada i bez istog izvještaja osiguranje neće isplatiti troškove fizioterapije.
Kako je u Hrvatskoj?
Potkraj 2014. godine ukinuta je uputnica za fizikalnu terapiju. Upućivanje na fizikalnu terapiju ide isključivo na sekundarnu razinu preko D-1 uputnice specijalistu fizikalne i rehabilitacijske medicine, a koji naknadno internim nalogom prosljeđuje u svojoj ustanovi fizioterapeutu na fizikalnu terapiju, tako da pacijent prvo prođe listu čekanja kod fizijatra, a poslije listu čekanja kod fizioterapeuta. Ako je duga lista čekanja kod fizioterapeuta u toj ustanovi, pacijent koji je pregledan od fizijatra ne može tražiti negdje dostupniju fizikalnu terapiju s manje čekanja u drugoj ustanovi jer ne postoji uputnica za fizikalnu terapiju, a ako se javi u drugu ustanovu s pregledom od tog fizijatra, oni ne priznaju nalaz tog specijalista, nego mora ponovno proći pregled fizijatra. To znači novo čekanje na listi da bi došao na fizikalnu terapiju u toj drugoj ustanovi.
Ne postoji utvrđena mreža fizikalne terapije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, nego isključivo u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti, gdje je jako dug put pacijenta do fizioterapeuta, odnosno nije dopušteno da obiteljski liječnik može uputiti pacijenta izravno fizioterapeutu niti to pravo ima bilo koji drugi liječnik specijalist, nego je to pravo HZZO dao isključivo samo liječnicima fizikalne i rehabilitacijske medicine, a za to nema nikakve znanstvene osnove.
Mrežu fizikalne terapije objasnila je Mirjana Grubišić.
“Mreža fizikalne terapije na primarnoj zdravstvenoj razini je utvrđenje potrebnog broja fizioterapeuta na teritoriju Hrvatske i raspored istih u odnosu na broj stanovnika na određenom području po županijama, a koji bi pružali fizikalnu terapiju na primarnoj razini. Mrežu fizikalne terapije donosi ministar zdravstva. Ona bi se organizirala na razini domova zdravlja koji bi trebali imati ustrojstvenu jedinicu fizikalne terapije koja ima rješenje od ministra zdravstva za obavljanje iste djelatnosti”, rekla je.
Preventivna terapija
Liječnik bilo koje specijalnosti koji liječi svog pacijenta, a koji u tijeku liječenja pacijenta utvrdi da bi mu u liječenju primarne dijagnoze pomogla fizikalna terapija uputio bi svog pacijenta na fizikalnu terapiju.
Zanimalo nas je koji su razlozi zbog kojih Hrvatska još nema organiziranu fizikalnu terapiju na primarnoj zdravstvenoj razini. Mirjana Grubišić je rekla kako je “ovdje riječ ponajprije o nerazumijevanju zdravstvene administracije kolika je isplativost i cost benefit fizioterapije u sustavu zdravstva”.
O preventivnoj fizikalnoj terapiji rekla je kako je to “zdravstvena usluga koja se nudi pacijentima/klijentima kao način prevencije ozljeda i bolesti”. “Ova vrsta zdravstvene usluge djeluje tako da jača tijelo, poboljšava pokretljivost i identificira potencijalna problematična područja prije nego što nastanu glavni problemi. Fizioterapeuti igraju jedinstvenu ulogu u društvu u prevenciji, wellnessu, fitnessu, promicanju zdravlja i upravljanju bolestima i invaliditetom služeći kao dinamički most između zdravlja i pružanja zdravstvenih usluga pojedincima i stanovništvu. To znači da, iako su fizioterapeuti stručnjaci za rehabilitaciju i habilitaciju, oni također imaju stručnost i priliku pomoći pojedincima i populaciji da poboljšaju cjelokupno zdravlje i izbjegnu zdravstvena stanja koja se mogu spriječiti”, rekla je Grubišić.
Dodala je kako je preventivna fizikalna terapija posebno korisna za pojedince koji inače vode sjedilački način života, primjerice rade uredski posao, i žele izbjeći ozljede tijekom periodične i intenzivne tjelesne aktivnosti.
Preventivna fizikalna terapija također može pomoći pojedincima da uživaju u boljem dugoročnom zdravlju sprečavanjem određenih kroničnih zdravstvenih problema. Tako, primjerice, vješt fizioterapeut može preporučiti vježbe osmišljene za jačanje kostiju i sprečavanje osteoporoze u zdravom starenju. Ciljane vježbe prilagođene potrebama osobe mogu pridonijeti prevenciji pretilosti. Fizioterapija koja se bavi problemima ravnoteže može smanjiti rizik od pada, osobito kod starijih osoba.
Bolni sindromi
“U današnje vrijeme, kada raste broj oboljelih od srčanih bolesti kao posljedica sedentarnog načina života, kardiorespiratorni trening igra veliku ulogu u prevenciji. Kad srce i pluća učinkovitije funkcioniraju, ljudsko tijelo može izdržati veću razinu stresa te znatno smanjiti rizik od nekih kroničnih bolesti. Sve je veća uloga fizioterapeuta u zaštiti zdravlja na radu, i to kod svakodnevnih ponavljanja istih radnji, podizanja i prenošenja tereta, kod kojih ponavljanje istih pokreta i nepravilno podizanje tereta dovodi do umora i radnog opterećenja općenito te različitih bolnih sindroma poput sindroma karpalnog tunela, sindroma bolnog ramena, sindroma bolnih leđa”, istaknula je Grubišić.
O tome kako zamišlja organizaciju fizikalne terapije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te može li se u Hrvatskoj preslikati slovenski model ili bismo ipak trebali napraviti neki svoj, rekla je kako “smatraju da ne treba izmišljati toplu vodu, a slovenski model je dokazano dobar i sasvim je dovoljno da preslikamo slovenski model fizikalne terapije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti”.
Nažalost, u Hrvatskoj ne postoje statistički podaci o fizikalnoj terapiji i kako ističe Mirjana Grubišić, to je presedan jer sve zemlje EU-a vode te statistike. “Kod nas se vodi samo statistika za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju”, naglasila je.
“Ako se neke bolesti ne liječe vezano uz pokretljivost i funkcionalnost osobe, to posljedično dovodi do veće onesposobljenosti, što uzrokuje smanjen kapacitet kretanja/aktivnosti, a sam manjak kretanja/aktivnosti, dokazano je na svjetskoj razini, potiče razvoj dijabetesa, pretilosti, kardiorespiratornih bolesti, raka grlića maternice, raka pluća, raka debelog crijeva, visokog krvnog tlaka i sl. Nemamo podatke koliko je osoba trajno ili djelomično onesposobljeno za rad”, rekla je Grubišić.
Odluka ministra
Napomenula je da fizikalna terapija na razini primarne zdravstvene zaštite u zemljama članicama EU-a spada u osnovni paket standarda primarne zdravstvene zaštite te da su brojna istraživanja identificirala mnoge prednosti uključivanja fizioterapeuta u primarnu zdravstvenu zaštitu, uključujući i poboljšano upravljanje kroničnim bolestima, manje neprikladnih upućivanja specijalistima, smanjenje nepotrebnih dijagnostičkih pretraga, povećano zadovoljstvo pacijenata, isplativost i povećanu kvaliteta života pacijenata, smanjenje stope komorbiditeta, smanjenje stope bolovanja i općenito smanjenje financijskog tereta liječenja akutnih i kroničnih bolesti.
Što bi se trebalo promijeniti?
Trebalo bi donijeti mrežu fizikalne terapije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, utvrditi jedinice pružatelja fizikalne terapije u mreži, a svaki liječnik specijalist bilo koje specijalnosti koji liječi svog pacijenta iz primarne dijagnoze po MKB-u, ako utvrdi da je njegovu pacijentu smanjena funkcionalnost u nekom segmentu i/ili se radi o koštano-mišićnom problemu, trebao bi imati pravo uputiti na fizikalnu terapiju direktno fizioterapeutu, a ponajprije obiteljski liječnik.
U Hrvatskoj komori fizioterapeuta smatraju i da hrvatski pacijenti imaju pravo na dostupnost fizikalne terapije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i da im se pruži fizioterapijska usluga u skladu s pravilima struke i posljednjim znanstvenim dostignućima te je nužno da ministar zdravstva donese mrežu fizikalne terapije kako bi se fizioterapijska usluga mogla dobiti i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
‘Tomu ćemo posvetiti posebnu pozornost, ali iduće godine’
Ministarstvo zdravstva najavljuje da će sljedeće godine posvetiti posebnu pozornost izradi javnozdravstvene mreže u koju će biti uključeno ugovaranje brže i dostupnije fizikalne terapije, radi smanjenja dugih lista čekanja, a svoje mjesto u mreži imat će i fizijatri i fizioterapeuti.
To je odgovor iz Ministarstva zdravstva na zahtjeve Hrvatske
komore fizioterapeuta koja traži da pacijenta na fizikalnu terapiju naručuje izravno liječnik obiteljske medicine, odnosno da se poveća dostupnost i skrate liste čekanja tako da se iz naručivanja na tu terapiju izostavi bolnički fizijatar.
Fizioterapeut je glavni stručnjak koji priprema tijelo
Jedan od centara za fizikalnu terapiju, rehabilitaciju i edukaciju u kojem se mogu smanjiti fizikalne tegobe je Fizio Vita iz Zadra.
Vlasnica Anita Mišković objasnila je kako mnogi pacijenti redovito idu na fizikalnu terapiju, ponekad i jedanput tjedno, kako bi uživali u poboljšanom držanju tijela i pokretljivosti te kako bi spriječili ozljede uzrokovane rigoroznijim fizičkim aktivnostima.
Osvrnula se i na najčešće razloge zbog kojih netko odlazi fizioterapeutu. Anita Mišković je rekla da su najčešće to razlozi loših životnih navika, odnosno sjedilačkog načina života kao što su problemi koštano-mišićnog sustava, kronične bolesti lokomotornog sustava – osteoartritis i druge reumatske bolesti, ozljede kao što su uganuće zgloba i sl., nakon prijeloma kosti, te nakon operativnih zahvata.
Naglasila je kako fizioterapeut igra veliku ulogu u primarnoj i sekundarnoj prevenciji mnogih kroničnih bolesti, ali isto tako bi se svi bolni sindromi lokomotornog sustava uvelike mogli prevenirati ako bi na vrijeme osoba bila educirana o istome i na vrijeme zatražila pomoć od fizioterapeuta.
“Fizioterapeut je glavni stručnjak koji priprema tijelo kako bi pojedinac mogao koristiti pravilne obrasce tjelesne aktivnosti u prevenciji svih gore navedenih bolesti”, zaključila je Anita Mišković.
Photo by Andrea Piacquadio
