Predsjednik Republike Zoran Milanović boravi u službenom posjetu Mađarskoj u petak i subotu, 20. i 21. siječnja 2023. godine.
U službeni posjet Mađarskoj otišao je na poziv predsjednice Mađarske Katalin Novák s kojom se sastao u petak u Palači Sándor. Nakon Tête-à-tête susreta predsjednika Hrvatske Milanovića i predsjednice Mađarske Novák dvoje predsjednika dali su izjave. Prva je govorila predsjednica Novák.
“Osim u Hrvatskoj, i za sve nas je vrlo omiljen političar jer često vrlo hrabro djeluje na europskoj pozornici. Mađarska i Hrvatska su povezane vrlo dugo, povijesno”, kazala je mađarska predsjednica Katalin Novák.
“Na Hrvatsku gledamo kao na partnera, susjedi smo s kojima nismo ratovali, imamo partnerske odnose. Obje smo članice EU, možemo govoriti da ova regija može postati centar EU i da bude jača, o tome smo razgovarali s predsjednikom, mogu potvrditi da pozdravljamo članstvo Hrvatske u Schengenu i uvođenje eura kod njih. Ukidanje granica pomaže i našim trgovinskim vezama i turizmu. Imam dobru vijest za trgovinske veze, 3,8 milijardi eura je bilanca bilateralnih trgovinskih odnosa u prvih 10 mjeseci prošle godine, treći trgovački partner je Mađarska za Hrvatsku. Trebamo se baviti pitanjima rata u Ukrajini, osuđujemo rusku agresiju i podržavamo teritorijalni integritet. Slažemo se i u tome da treba težiti miru, pronaći rješenja kako da što prije završi rat. Slažemo se da treba nastaviti integraciju EU prema Zapadnom Balkanu. Zatim, treba zaustaviti ilegalnu imigraciju, to je opasnost za Europu. Četvrta točka je jačanje infrastrukturalnih veza između naših zemalja. Mi nemamo izlaz na more, ovisimo u ruskoj nafti, pozdravljamo svako rješenje i računamo na Hrvatsku. LNG terminal na Krku je i za nas jako važan”, rekla je predsjednica Mađarske.
Milanović: ‘Ljubavnički zagrljaj EU protjerao je Veliku Britaniju’
Zatim je izjavu dao Milanović:
“Lijepo je biti ovdje službeno nakon skoro 10 godina, ovdje se osjećam odlično, susjedne smo države, a susjed nije u stambenoj zgradi, iz nje se ode, ali ovdje živimo zajedno stoljećima, upućeni smo jedni na druge. Imali smo sitnije nesporazume, veže nas svijest da smo upućeni jedni na druge i da se dosta slažemo. Bio sam diplomat devedesetih, bilo je teško za Hrvatsku kada je osim ratovanja, što je radila potpuno sama i uz opstrukciju, svega nekoliko država bilo otvoreno za pomoć – Mađarska, Njemačka i Austrija. Neću to nikada zaboraviti. Kasnije sam bio premijer. S Orbanom se slažem u pravo država da uređuju svoje poslove na svoj način, mi smo u okviru tog pravila. Europski projekt je vrijedan, no nismo svi isti. EU ne može funkcionirati po principu ‘Gleichschaltunga’, da bude kako birokracija u Bruxellesu želi. Često slušamo ‘svjetski poredak baziran na pravilima’, ali ja sam za vladavinu prava. To je sigurnije, ne može svaki put doći netko drugi i pravila tumačiti na treći način. Ovdje sam kao prijatelj i osjećam se tako prihvaćen. O različlitostima ćemo razgovarati, ali i podršci koju si moramo pružati zbog zajedničkog interesa. EU je funkcionirala dobro, taj cilj smo postigli. Što dalje? Stvaranje europske jedinstvene države, to nikada. Taj prekrasni ljubavnički zagrljaj je iz EU protjerao Veliku Britaniju, bilo mi je žao, ali ta odluka nije slučajna, reakcija je na nešto i treba izvući pouku. Hrvatska nije postala članica da bude kotačić u stroju. Želimo da vam valuta bude stabilna, da budete dobri klijenti u Hrvatskoj”.
‘Ni sekunde nismo razgovarali o Ini i MOL-u’
Krenula su novinarska pitanja. Milanovića i Novak pitali su jesu li razgovarali o odnosu Ine i MOL-a.
“Nismo uopće razgovarali o Ini i MOL-u, niti jedne sekunde”, rekao je kratko Milanović.
O pravima mađarske manjine u Ukrajini
“Pisala sam Zelenskom, molila sam ga da ima obzira prema mađarskim stavovima, nisam dobila odgovor, nažalost, ono što se događa u Ukrajini, nisu uvažili mađarske stavove o mađarskoj manjini. Vidimo da prosvjeduju i članovi bugarske, grčke i rumunjske manjine. Trebaju prihvatiti da treba garantirati prava manjina na području Ukrajine”, rekla je mađarska predsjednica.
‘Manjina koja je bila u pobuni protiv Hrvatske dobila je pravo na jezik i pismo’
Milanović je govorio o pravima Srba u Hrvatskoj.
“Nama su u ratu u pravilu odmagali, zapadne zemlje, bili smo pod embargom na oružje. U takvim okolnostima smo u uvjetima okupacije provodili najveće standarde zaštita manjina. Zemlja je oslobođena 1995., nakon početnih nesretnih događaja počeli su se vraćati pripadnici srpske manjine, što je malo čudo. U ratu je bilo puno zločina koje ljudi pamte. Godinama kasnije, Vukovar koji je strašno stradao doživio je strašna zvjerstva, to je težak teret. Nakon toga živite zajedno s nekima od tih ljudi u istoj zajednici. Hrvatski Srbi u Vukovaru dobivaju pravo da, ako ih ima 30 posto, koriste svoj jezik i pismo, to je mnogim Hrvatima bila crvena krpa, ali tako je usvojeno u Saboru. Borio sam se kao premijer da se to provede, za mene možda i štetno, ali inzistirao sam da se provodi nešto što je zakon zemlje, koji je manjini davao pravo, manjini koja je bila u pobuni protiv Hrvatske, da koriste jezik i pismo tih okupatora. To na kraju nije provedeno jer je popis stanovništva pokazao da ih je manje od 30 posto. Ako su mogli Hrvati sa Srbima, ne vidim gdje je problem u Zakarpatskoj regiji gdje povijesno živi 150 tisuća Mađara i zašto Europa šuti”, rekao je.
‘Borrell nam je uputio dopis kao da smo retardirani’
Milanovića su pitali kako komentira optužbe za korupciju, koje Bruxelles upućuje Mađarskoj.
“Što znače optužbe za korupciju? Kako se to dokazuje? Zalijepiš etiketu cijelom biračkom tijelu i odlučiš da ih mora kazniti. Meni je svejedno hoće li LGBT ustanove biti na 100 ili 150 metara od škole, ali da bi penalizirao cijeli narod kao Mađari, to je uništavanje cijele EU. Ja sam u Bruxellesu proveo godine, studirao sam europsko pravo. Koju to Vladu bira Eu parlament, kome odgovara predsjednica Europske komisije? Borrell je Zagrebu uputio dopis kao da smo retardirani, kao da imamo posebne potrebe. O misiji althea u BiH, ali Hrvatska ne može jer to kaže Borrell. Uputio si pismo gdje lažeš da je dopušteno nešto što nije i obratno. Kako voditi normalni dijalog? To je izraz temeljnog nepoštovanja. Bit ću plastičan, ali to je kao kada dijete s teškoćama u razvoju želi u dvorište i mama mu kaže da se sprema mrak, a usred dana je”, rekao je Milanović.
Je li vam Orban jedini sugovornik oko Ukrajine?
“Sankcije su katastrofa, to je glupost, pitane je samo koliku štetu će tebi nanijeti. Zbližili smo Rusiju i Kinu, kome je to u interesu. Tražim odgovor. Inače stavovi Orbana i mene, s njim se oko toga nisam čuo, nismo o tome razgovarali. Kada kažem da je to proxy rat, a onda ja citiram riječi ukrajinskog ministra obrane. On je srećom živ za razilu od ministra unutarnjih poslova”, rekao je Milanović.
Navečer i susret s Orbanom
Predviđen je i sastanak predsjednika Milanovića s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom, koji će se održati u petak navečer, no tu izjava za medije neće biti.
Osim bilateralnih sastanaka s mađarskim dužnosnicima, predsjednik Zoran Milanović će se u Budimpešti susresti i s predstavnicima hrvatske zajednice u Mađarskoj te će posjetiti Hrvatski vrtić, osnovnu školu, gimnaziju i đački dom (HOŠIG).
Tijekom dvodnevnog boravka u Mađarskoj predsjednik Milanović sudjelovat će u subotu i na svečanom otvorenju manifestacije „Veszprém-Balaton – Europska prijestolnica kulture“ u gradu Vesprimu. Posjet Mađarskoj prvi je službeni posjet predsjednika Milanovića toj susjednoj državi od početka mandata.
