Na samom kraju prošle godine u Kini je došlo do smjene ministra vanjskih poslova, kao posljedica u jesen 2022. održanog 20. kongresa Komunističke partije koji je dodatno ojačao položaj sadašnjeg čelnika Xi Jinpinga – zagovornika snažne i neovisne kineske politike.
Na mjesto novog šefa diplomacije imenovan je Qin Gang, dosadašnji veleposlanik u Sjedinjenim Državama (na toj je funkciji boravio svega 17 mjeseci) i pouzdanog suradnika predsjednika Xi Jinpinga.
Ovaj je potez od strane mnogih analitičara odmah protumačen kao želja Xi Jinpinga za poboljšanjem odnosa s Bidenovom administracijom, iako su oni upravo u vrijeme dok je Gang bio veleposlanik u SAD-u postali najlošiji još od doba 70-ih godina prošlog stoljeća kada su između dviju zemalja uspostavljeni diplomatski odnosi. Ako se i trudio, a je – da pomakne navedene odnose s opasne spirale poniranja prema dnu – kineskog veleposlanika u Washingtonu službeno gotovo da nigdje nisu pozivali, a na medijskim konferencijama američki su ga novinari – bit ću blag – tretirali nedostojno veleposlanika jedne tako velike i važne zemlje.
Strah od novog svjetskog poretka
S druge strane pokušaj pomicanja tih odnosa „s mrtve točke“ želja je i samog američkog predsjednika Joe Bidena, svjesnog opasnosti sve jačeg savezništva između Kine i Rusije i istodobnog američkog otvaranja dvaju frontova s dvije druge nuklearne velesile, od kojih je Kina i ona ekonomska. Biden bi želio nekakav model „nadzirane suradnje“ s Pekingom, u onim gospodarskim sferama gdje to odgovara objema državama, s obzirom kako nagli prekid svih odnosa, prije svega trgovinskih, ne odgovara ni jednoj od njih, ali više SAD-u koji još uvijek u velikoj mjeri ovisi o kineskim proizvodima.
Međutim, Bidenova administracija pri tom postavlja Kini i niz političkih i ekonomskih barijera vezanih uz kinesku potporu Rusiji, a poglavito pozorno prati pridržava li se Peking ograničenja vezanih uz isporuke visokotehnoloških proizvoda Moskvi.
Krajem prošle godine, na dan (30. prosinca) kada su ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski vođa Xi Jinping održali tri i pol satnu video konferenciju, a kineske i ruske vojnnopomorske i strateške zračne snage održavale velike vježbe u Južnom kineskom i Istočnom kineskom moru izjavio kako rast rusko-kineskih odnosa brine Washington i da će on nastaviti pratiti pridržava li se Kina proturuskih sankcija.
Dakle, odgovor na pitanje hoće li doći do nekakvog poboljšanja odnosa na relaciji Washington-Peking pokazat će samo vrijeme, ali ono tomu ne ide u prilog. Naime, američki Zastupnički dom dobio je novog predsjednika – republikanca Kevina McCarthija, a poznato je kako upravo republikanci traže još oštriju Bidenovu politiku prema Kini, dok istodobno Bidenove pokušaje relaksiranja odnosa s Pekingom nazivaju slabošću. Štoviše, zalažu se za još intenzivniju vojnu i financijsku pomoć Tajvanu (što je Bidenova administracija već odobrila) ali i za prekid gospodarske suradnje s Kinom, koja, kako smatraju, prijeti gubitkom američke dominacije u obrambenoj i visokotehnološkoj sferi u idućih 10-15 godina.
Ako je suditi prema vijesti pristigloj iz Pekinga, niti nakon smjene prvog čovjeka kineske diplomacije nije na vidiku poboljšanje američko-kineskih odnosa. Uostalom, donedavni ministar Wang Yi, koji je 26.prosinca, još u vrijeme dok je obnašao tu dužnost kazao kako će Kina “produbiti strateško međusobno povjerenje i obostrano korisnu suradnju” s Rusijom – u listopadu je na spomenutom partijskom kongresu dobio novu funkciju: promaknut je u politbiro kineske Komunističke partije te se očekuje da će igrati veću ulogu u kineskoj vanjskoj politici (info: VoA).
Vijesti iz Kine
Kina neće dozvoliti da se Azijsko-pacifička regija pretvori u arenu geopolitičkih sukoba i poduzet će sve mjere kako bi zaštitila svoj suverenitet i teritorijalni integritet, izjavio je Wang Wenbin, glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova.
Prema njegovim riječima, pitanje Tajvana je u središtu ključnih interesa Kine, a načelo “jedne Kine” temeljno je pravilo za zemlje koje imaju diplomatske veze s Kinom i razvijaju odnose s njom.
Naglasio je kako je Kina spremna poduzeti odgovarajuće mjere s ciljem zaštite svog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.
Prethodno je objavljeno da je u četverodnevni posjet Tajvanu stiglo izaslanstvo od 10 njemačkih parlamentaraca, koje predvode Johannes Vogel, zamjenik predsjednika njemačke Slobodne demokratske stranke (FDP) koja je dio vladajuće „semafor“ koalicije koju još čine Zeleni i SPD (iz redova ove potonje dolazi i aktualni kancelar Olaf Scholz). Njemačko izaslanstvo koje je stiglo na Tajvan čini još i Marie-Agnes Strack-Zimmermann, čelnica odbora za obranu njemačkog parlamenta Bundestaga. Dakle, delegacija dovoljno visoke političke razine da izazove veliko nezadovoljstvo službenog Pekinga.
Veliki “STOP”
Drugim riječima, Scholzov posjet kineskoj prijestolnici s velikom delegacijom njemačkog krupnog biznisa početkom studenog prošle godine zapravo je bio uzaludan. Sholzov cilj (i cilj predstavnika krupnog biznisa) bio je osigurati i dodatno ojačati položaj velikih njemačkih tvrtki u Kini u vrijeme dok se u odnosima s prekoatlantskim saveznikom SAD-om nadvijaju tmurni oblaci mogućeg trgovinskog rata i odlijeva kapitala i investicija zbog američkog protuinflatornog zakona koji je upravo stupio na snagu s novom godinom (o čemu smo na ovom portalu već puno pisali), ali i međusobnu trgovinu tj. nastavak uvoza kineskih jeftinih proizvoda o kojima itekako ovise i Njemačka i EU.
Međutim taj je nenadani posjet odmah naišao na oštru kritiku velikog dijela njemačkih medija i javnosti, ali što je još važnije i dijela koalicijskih partnera iz redova Zelenih, a naravno – i iz Washingtona. Njemačko Ministarstvo obrane ubrzo potom objavilo je prijedlog dokumenta kojim se uvjetuje buduća njemačko-kineska gospodarska suradnja – među kojima su i zahtjevi Pekingu za poštivanjem ljudskih prava i zapadnih vrijednosti. Jasno je bilo odmah što se zapravo smjera i da je značajnijoj njemačko-kineskoj ekonomskoj suradnji, prije svega onoj u sferi tehnologija – objavljen veliki STOP.
Putovanje njemačke delegacije na Tajvan je završna točka takvog plana
Annalena Baerbock, njemačka ministrica vanjskih poslova iz redova Zelenih svoju je zadaću definitivno izvršila – Njemačku je pozicionirala gotovo kao predvodnicu ograničenja ekonomske suradnje s Kinom, čak i u odnosu na SAD gdje Biden upravom traži mogućnost za nastavak te suradnje s drugom gospodarskom silom svijeta.
Bravo Annalena! Posrnulom njemačkom gospodarstvu upravo je ovo trebalo: posjet Tajvanu „u ime demokracije i zapadnih vrijednosti“.
Foto : Pixabay