Spadate li u one koji posežu za kofeinom pri glavobolji ili pak u one koji ga izbjegavaju u širokom luku kada ih boli glava? Činjenica je da kofein, kao ni gotovo sve druge stvari, ne djeluje na ljude jednako, pa tako ni na glavobolje. Glavobolja podrazumijeva većini dobro poznatu bol u području glave, ali i vrata. Postoji više vrsta glavobolja, a među njima u težu kategoriju spade migrena, koja ujedno pogađa velik broj ljudi. Migrena se javlja periodično i praćena je brojnim neugodnim senzacijama poput mučnine, povraćanja, problema s vidom i drugim. Ona je, prema statistici Svjetske zdravstvene organizacije, jedna od najučestalijih boljki na svijetu. Mehanizam koji služi kao okidač za migrene još nije potpuno razjašnjen. Smatra se da na pojavu glavobolja utječu stres, umor, hormonske promjene, neispavanost, alkohol, kao i visoko prerađena hrana i prehrambeni aditivi poput gotovo sveprisutnog mononatrijeva glutamata ili pak isto tako naveliko upotrebljavanog zaslađivača aspartama. Kako većina ljudi konzumira kofein, postavlja se opravdano pitanje ima li on možda ulogu okidača u glavoboljama poput one migrenske.
Loše strane kofeina
Kofein je stimulans koji učinkovito djeluje na naš živčani sustav. Vežemo ga uz kavu, ali se on nalazi i u drugim proizvodima, pa ako spadate u one rijetke koji ne piju kavu, možete ga naći u čajevima, energetskim napicima, ali i u čokoladi, kakau i drugom. Smatra se da čak 80 posto svjetske populacije konzumira kofein u nekom obliku, i to svaki dan.
Kofein ima dug popis zdravstvenih prednosti jer, primjerice, smanjuje rizik od nekih oboljenja poput dijabetesa, Parkinsonove ili pak Alzheimerove bolesti i drugih, no kada se kofein konzumira u povećim količinama, može imati negativne učinke jer, primjerice, podiže razinu kolesterola i dovodi do porasta krvnog tlaka.
U svakodnevnom funkcioniranju često posežemo za kofeinom, i to najčešće u obliku kave, ali ne samo zbog njezina okusa nego i zato što nam ovaj napitak pomaže u zadržavanju fokusa te smanjuje osjećaj umora, koji je bitno obilježje suvremenog umornog društva, koje je globalno gledano iscrpljeno od utrke što se vodi prema pravilima “brže, više i jače”, naravno, u vidu postizanja što većeg profita. Ostavimo li to po strani, kofein poboljšava naše raspoloženje pa se njegova konzumacija, prema novijim studijama, povezuje i sa smanjenim rizikom od suicida. Drugim riječima, kofein će vam pomoći da lakše funkcionirate u društvu koje traži rezultate i profit.
Stručnjaci navode da pri glavoboljama dolazi do proširivanja krvnih žila u mozgu, a kako ih kofein sužava, on može smanjiti bol. Kod migrene, ali i većine glavobolja, kofein povećava učinkovitost analgetika. Neke studije pokazale su da je kombinacija kofeina, paracetamola i acetilsalicilne kiseline dobitna za smanjenje, pa čak nekada i potpuno uklanjanje glavobolje. Ovo svojstvo kofeina potvrđeno je brojnim studijama, zbog čega danas na tržištu postoje i lijekovi koji sadrže kofein. Kofein može blokirati percepciju boli, a to se događa tako što stopira kemijsku supstanciju nazvanu adenozin u mozgu. On se veže za adenozinske receptore i tim vezivanjem ne utječe samo na pojačanu budnost organizma nego i inhibira bolne senzacije središnjeg i perifernog živčanog sustava. U osnovi kofein tim svojim svojstvom pokazuje da se može koristiti i za ublažavanje drugih bolova, ipak, najdjelotvorniji je u suočavanju s glavoboljama. Kombinacija kofeina s analgeticima prema dosad provedenim istraživanjima smanjuje potrebu za novim dozama analgetika za čak 40 posto. Tijelo u osnovi dosta brzo apsorbira kofein i njegov se učinak može osjetiti već u roku od nekoliko minuta nakon konzumacije. Za njegovu apsorpciju koja se odvija standardno kroz stijenku tankog crijeva potrebno je između 30 i 120 minuta. Kofein ima najjači učinak sat do dva nakon njegove konzumacije. S obzirom na poremećaje do kojih često dolazi u crijevnoj mikroflori, stručnjaci za ublažavanje glavobolja preporučuju i probiotike.
Kofeinska kriza
Kofein u umjerenim količinama nije štetan, no činjenica je da ga većina nas unosi previše. Obično se navodi da dnevna doza ne bi smjela biti nikako viša od 400 miligrama kofeina, odnosno maksimalno četiri šalice kave dnevno. Ipak, preporučena dnevna doza je znatno manja i iznosi 200 miligrama kofeina po danu ili dvije šalice kave. Vjerojatno se pitate na koliku šalicu misle jer ne samo da posežemo za različitim vrstama kava nego ih i pijemo iz šalica vrlo različitih veličina. U osnovi misli se na “pristojnu” šalicu od oko 2 decilitra. Liječnici savjetuju da se ta količina kave ne pije odjednom, nego postupno. Isto tako, nije ju preporučljivo piti potkraj dana. Savjet je da se kofein ne konzumira nakon 17 sati poslijepodne, no sve ovisi o tome kada idete na spavanje. Konkretno vrijeme vjerojatno vrijedi za one koji odlaze na počinak oko 22 sata, a takvih je malo pa bi se nekakva granica “zadnjeg ispijanja” za noćne ptičice možda mogla pomaknuti na oko 19 sati.
Prekomjerna upotreba kofeina ima niz negativnih posljedica poput tjeskobe, nervoze, glavobolje, tremora, tahikardije i sličnih, ne baš lijepih popratnih pojava, od kojih su obožavatelji kave iskusili barem neke od njih, ako ne i sve. Nedostatak kofeina ili njegova smanjena količina mogu dovesti do tzv. kofeinske krize. Kofein stvara jednu vrstu ovisnosti, koja nije toliko opasna kao neke druge, no odvikavanje od ovog stimulansa može imati isto tako neugodne posljedice, od kojih je jedna glavobolja. Zato se kaže, ne bez razloga, da je to globalno gledano najčešća droga dostupna na tržištu. Upravo zbog svojstva kofeina da sužava krvne žile, ako ne konzumiramo svoju uobičajenu dozu kofeina, može doći do povećanog dotoka krvi u mozak, što izaziva glavobolje. Tako od sredstva koje pomaže u glavoboljama kofein u jednom trenutku postaje ono koje ih izaziva, što je i jedan od razloga kontradiktornosti upotrebe kofeina kada su glavobolje u pitanju. Ako se odlučimo na nagli pothvat odvikavanja od kofeina, možemo očekivati pojavu glavobolja u roku od 24 sata od zadnje konzumacije tog stimulansa.
Što je s magnezijem
Iako ste možda negdje čuli da kava, odnosno kofein smanjuje količinu magnezija u organizmu, to nije potpuno točno jer kofein to izravno ne čini. Naime, kofein u velikim količinama smanjuje sposobnost crijeva za apsorpciju magnezija. Kako je magnezij u organizmu ponajprije potreban za normalno funkcioniranje našeg živčanog sustava, njegovo smanjenje može biti i okidač za glavobolje, osobito one teške. Uz to, magnezij se izlučuje iz tijela urinom, a kako kofein ima diuretički učinak, on pospješuje taj proces, nazovimo ga, “bijega” magnezija iz našeg tijela. No stručnjaci smatraju da nema razloga za brigu, barem dok je naša konzumacija kofeina pod kontrolom i dok nam je prehrana zdrava. U slučaju loše prehrane, izbjegavanje kofeina ili održavanje njegove umjerene doze unosa neće nam pomoći u pogledu razine magnezija u organizmu. Ako mislite da ste u deficitu s magnezijem, najbolje je odraditi laboratorijske pretrage i na licu mjesta vidjeti što je posrijedi. Znakovi nedostatka magnezija mogu nalikovati na one kod prevelikog unosa kofeina, pa je teško odrediti o čemu je točno riječ. Umjesto izbjegavanja kofeina, kod manjka magnezija stručnjaci savjetuju da se usmjerite na zdravu prehranu koja će biti pojačana namirnicama bogatima tim mineralnom. Ipak treba imati na umu da su danas biljke i životinje koje jedemo slabiji izvor hranjivih tvari nego prije nekoliko desetljeća, što je posljedica zagađenja i agresivne poljoprivredne politike koja narušava prirodnu ravnotežu, zbog čega danas treba više voditi računa o unosu zdravih namirnica, a to su, kada je riječ o nedostatku magnezija, lisnato zeleno povrće, primjerice rikola i špinat, ali i mahunarke, žitarice, kao i voće među kojim prednost imaju banane.
Preosjetljivost na kofein
Međutim, kod nekih vrsta glavobolja poput onih koje su uzrokovane napetošću mišića na stražnjem dijelu glave kofein neće pomoći i može, štoviše, odmoći. Zapravo, sam kofein kod nekih osoba uzrokuje glavobolje. Obično je riječ o osobama koje su preosjetljive na kofein, što je možda posljedica genetskih čimbenika, ali i metaboličke sposobnosti ili prije nesposobnosti jetara da se uhvate ukoštac s kofeinom. Na pojavu glavobolje povezanu s unosnom kofeina može utjecati i naša tjelesna težina, spol, stanje krvnog tlaka i drugo.
Osobe s učestalim glavoboljama poput migrena trebaju također voditi računa o unosu kofeina. U tu svrhu trebali bismo voditi dnevnik u kojem bismo bilježili podatke o vremenu i količini unosa kofeina, kao i vremenu pojave, trajanja i subjektivnog intenziteta glavobolje ne bismo li, primjerice, uočili uzročno-posljedičnu vezu između tog stimulansa i naših bolova. Naravno, treba uzeti u obzir da kofein u organizam ne unosimo samo u kavi, i to također evidentirati u dnevniku. Ako se pokaže da vam kofein ne čini dobro, ili smanjite unos kofeina ili krenite na kuru odvikavanja u kojoj je nužno postupno u nekoliko tjedana smanjivati dozu kako ne biste imali neželjenih popratnih pojava. Stručnjaci smatraju da većini ljudi preporučena umjerena dnevna doza kofeina ne ugrožava zdravlje i da, ako ne ulaze u ugrožene skupine, poput preosjetljivih osoba ili onih koje pate od ozbiljnijih bolesnih stanja, mogu slobodno nastaviti uživati u njegovoj konzumaciji.
Photo by Jessica Lewis Creative
