Ministar financija Marko Primorac danas je predstavio nacrt prijedlog Zakona o dodatnom porezu na dobit koji se upućuje u javno savjetovanje.
“Ovaj porez je prije svega namijenjen redistribuciji profita poreznih obveznika koji će u 2022. godini ostvariti razine profita odnosno dobiti koji su značajni. Cilj nije kažnjavati bilo koga. U okolnostima u kojima svatko od nas treba podnijeti dio tereta ove krize i pomoći svima kojima je pomoć potrebna”, rekao je Primorac istaknuvši kako će ekstraprofit plaćati poduzetnici čiji je prihod bio veći od 300 milijuna kuna.
“Imat će stopu od 18 posto poreza na dobit te dodatan porez koji će ovisiti o razini profita u 2022. koja će biti iznad razine od 20 posto od prosjeka u zadnje četiri godine”, dodao je ministar.
INA među najpogođenijima
Najavio je kako će Vlada dodatno obrazložiti koliko će sredstava dobiti ovim dodatnim oporezivanjem kao i na što će se taj novac dalje potrošiti.
Porez na ekstra dobit ne tiče se samo energetskog sektora, kako je najavljivala EU, već se tiče svih pravnih osoba.
“Ekstra dobit se neće koristiti za punjenje državnog proračuna, već isključivo za pomoć najugroženijima”, rekao je Primorac.
Prema ministrovim riječima, najpogođenije će biti prerađivačka industrija, čiji je dio i INA, sektor trgovine, građevinarstva i financijska industrija.
Među brojnim ekonomskim analitičarima koji upozorava kako ekstra porez ima i neke negativne strane o kojima Vlada ne priča je i Petar Vušković.
“Osobno mislim da taj porez nije uopće dobar jer se šalje loša poruka poduzetnicima. Umjesto da se ekonomija relaksira, nameće se novi porez. Lako bi nam se moglo dogoditi da tržište zbog novog poreza ide u kontrakciju. Pitanje je i visina poreza. Što je sa onim tvrtkama kojima je ekstra dobit bila samo 19 posto, zašto su one izuzete iz tog poreza”, pita se Vušković.
‘Biti će otkaza’
“Čini mi se da Vlada sada pokušava vratiti ono što je poduzetnicima dala kroz zajmove u 2020. godini kada smo se borili protiv pandemije, pa im sada želi to uzeti. Iz svega toga možemo zaključiti da u ekonomiji nema besplatnog ručka”, smatra ekonomist.
Iako je EU u početku govorila kako treba oporezivati samo energetske kompanije, čini se kako je Vlada odlučila oporezivati sve one kojima je prihod bio veći od 300 milijuna kuna.
“Vlada bi trebala na miru pustiti industriju koja se smatra nisko profitabilnom djelatnošću gdje imate najviše zaposlenih s minimalnom plaćom. Porez na ekstra profit znači da će zaposlenici tamo prvi odlaziti. Upravo tamo će se javiti prvi ozbiljni znakovi krize”, smatra analitičar.
Vušković upozorava da usprkos visokoj inflaciji, trebamo prije svega gledati broj nezaposlenih.
“Kad brojka nezaposlenih prođe 200 tisuća, mi smo u panici. Vlada je trebala industriju izostaviti iz tog poreza, jer je vrlo izgledno da će zbog poreza na ekstra profit biti otkaza”, zaključuje Vušković.
