Kultura držanja dijete duboko je ukorijenjena u zapadnom svijetu – čitav zapadnjački stil života i ideal ljepote sagrađen je oko ideje da moramo paziti što jedemo i biti lijepi i mršavi, a to je povezano i s profitima nekih od najmoćnijih tvrtki svijeta.
Osim što ovakav način razmišljanja može doista imati štetne posljedice za naše tijelo, za mnoge je ljude izvor velikih psihičkih i fizičkih pritisaka. Dapače, ova je tema posljednjih godina postala važan dio rasprava o mentalnom zdravlju ljudi, jer je upravo to često prvi korak prema razvoju toksičnog ponašanja u prehrani.
Neprekidna ‘budnost’ nad estetikom tijela usađena nam je od malena, kroz reklame, filmove, slike lijepih ljudi koje vidimo u medijima. U nama se na taj način razvija potreba da stalno razmišljamo o tome kako svoje tijelo učiniti ‘ljepšim’. Na taj način koncept držanja dijete postaje integralni dio našeg pogleda na svijet: razvijamo potrebu da izgledamo – pa onda i osjećamo – bolje.
Kultura držanja dijete ideal je društva opterećenog strahom od debljine: ona uspostavlja kontrolu nad našim životom tvrdeći kako joj je naše zdravlje najvažnije. No, to je laž – kultura držanja dijete ne brine o našem zdravlju, već samo o našoj težini.
Poruke o važnosti održavanja ‘zdrave’ tjelesne težine napadaju nas odasvuda, zagovarajući mršavost kao oličenje ljepote, zdravlja i sreće, kako bi nas uvjerile da imati svoju težinu pod kontrolom znači imati svoj život pod kontrolom. Međutim, ono što se događa je upravo suprotno – na taj način zapravo nesvjesno internaliziramo ideju da inače svoj život nemamo pod kontrolom. Poruka ‘manje težine, više sreće’ toliko je dobro prezentirana da je uopće ne dovodimo u pitanje. Eksplicitno ili podsvjesno, svi mi vjerujemo u to da, kako bismo bili lijepi, sretni i zdravi, moramo biti mršavi.
Time što obećava da život u vitkijem tijelu povećava vašu vrijednost, kultura držanja dijete zapravo potiče osjećaj posramljenosti zbog vlastitog tijela koje ‘nije dovoljno dobro i lijepo’ i treba ga ‘popraviti’. Istraživanja pokazuju da je otprilike trećina Amerikanaca iskusila ili poznaje nekoga tko je iskusio neki oblik srama zbog svoga tijela, a čak 85 posto ljudi posramljivanje tijela smatra ozbiljnim problemom.
Uzmimo osnovno obećanje: ako smršavite, bit ćete zdraviji, sretniji i uspješniji. Većina obećanja svakog programa dijete vrti se oko te tvrdnje. Međutim, u većini slučajeva dijete uopće ne uspijevaju – prema istraživanjima, čak 80 posto dijeta dugoročno je neuspješno. Dapače, dijeta će prije naštetiti vašem organizmu jer tijelo nije biološki programirano za gladovanje, pa dolazi do metaboličkih poremećaja. Koliko vam se puta dogodilo da se nakon razdoblja gladovanja ne možete zaustaviti kad jednom krenete jesti? To je posljedica toga što vaše tijelo misli da umire od gladi – ono traži od vas da ga nahranite.
Ako ste i sami žrtvom ove klackalice, bilo bi dobro da osvijestite da, što god govorile reklamne poruke, filmovi i celebrityji, prvo i osnovno što morate činiti jest – slušati svoje tijelo.
Svakako je točno da pažljiva i kontrolirana prehrana pomaže oblikovati skladnije tijelo. No, isto tako, pokušaj prilagodbe nametnutoj ideji idealnoga oblika i veličine tijela povećava vjerojatnost da ćete razviti osjećaj srama prema vlastitom tijelu. To je pak povezano s poremećajima prehrane, koji pak mogu uzrokovati gastrointestinalne probleme, poremećaj menstrualnog ciklusa, pa čak i komplikacije sa srcem, osteoporozu, probleme sa zubima i slično.
Nemojte misliti da poremećaji prehrane pogađaju samo ljude s prekomjernom tjelesnom težinom. Poremećaj prehrane je svaka opsesija hranom i u stvarnosti je u izravnoj negativnoj korelaciji s osjećajem sreće.
Naravno, nema ničeg lošeg u tome da želite smršavjeti. Ali učinite to tako da se savjetujete s nutricionistom, jer samo tako će vaše tijelo dobiti hranu koja mu je potrebna da bi obavljalo vitalne funkcije, dok će istodobno moći zdravo mršavjeti. Za osjećaj sreće, zdravlja i ispunjenosti, važno je kako se vi sami osjećate u svojem tijelu.