Bečka kućanstva u usporedbi s ostatkom Austrije troše gotovo dvostruko manje količine goriva. Automobili u austrijskoj prijestolnici daleko se manje koriste nego u ostalim saveznim zemljama, najviše zahvaljujući razvijenoj infrastrukturi javnog prijevoza, ali i dobro izgrađenoj mreži biciklističkih staza.
Aktualna analiza austrijskog autokluba VCÖ pokazuje da Bečani u odnosu na stanovnike u drugim saveznim zemljama imaju daleko najmanju potrošnju goriva, a korištenjem automobila emitiraju uvjerljivo najmanje štetnog CO2. Tako jedno bečko kućanstvo u prosjeku natoči 455 litara goriva godišnje, dok austrijski prosjek iznosi 825 litara. Također, jedno bečko kućanstvo u prosjeku proizvede 1.120 kilograma CO2, u ostatku Austrije ta količina iznosi gotovo dvostruko više, odnosno 2.055 kilograma. Osim toga, broj bečkih kućanstava koja ne posjeduju automobil trostruko je veći nego u ostatku države, oni koji su ga posjeduju godišnje njime prijeđu 6.710 kilometara, dvostruko manje od stanovnika ostatka zemlje.
Iz austrijskog autokluba naglašavaju kako upravo u vrijeme energetske krize i poskupljenja gusto razvijena bečka infrastruktura javnog prijevoza rasterećuje stanovništvo austrijskog glavnog grada. Važno je dodatno poboljšati tu ponudu, posebno u rubnim dijelovima grada, izvještavaju. Prema studijama mnogi ljudi koji koriste automobil također voze i bicikl. Stoga je potencijal biciklizma u Beču velik. Poboljšanjem biciklističke infrastrukture sve bi se više ljudi moglo odlučiti automobil zamijeniti biciklom. Time će kućanstva još više sniziti troškove potrošnje goriva, a prometne gužve i emisija štetnih plinova u gradu dodatno će se smanjiti, zaključuje stručnjak iz autokluba Michael Schwendinger.
Austrijska se metropola u jednom području ne razlikuje od ostalih saveznih zemalja: stvarna potrošnja dizelskog goriva kod motornih vozila u posljednjih se dvadeset godina neznatno smanjila i to svega pola litre na 100 kilometara. Umjesto proizvodnje automobila koji troše tri litre goriva, proizvođači su na tržište stavljali predimenzionirana motorna vozila. To u konačnici onemogućuje vozače u ostvarivanju klimatskih ciljeva, količina emisija CO2 je visoka, a troškovi goriva za vozače rastu.
Budući da je putovanje na posao najčešći razlog za mobilnost, važan je i doprinos poduzeća. Sa subvencioniranim kartama za javni prijevoz, poticajima za bicikle te drugim mjerama, tvrtke mogu svoje zaposlenike podržati u dolasku na posao na klimatski prihvatljiv način. Podaci iz 2021. godine pokazuju da čak 74 posto Bečana put do posla ili drugog odredišta prevali pješice, javnim prijevozom ili biciklom.