“Očekujem da visoki predstavnik, ako je već počeo nametati rješenja, priču završi i do kraja provede presudu ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda kad je u pitanju Dom naroda. On će tu odluku morati donijeti”, rekao je Čović u Novom Travniku.
Dodao je kako izvršnu vlast u Federaciji BiH, predsjednika i dvojicu dopredsjednika te vladu treba birati natpolovičnom većinom svakog kluba konstitutivnih naroda. Dom naroda Federacije BiH ima po 17 zastupnika Hrvata, Bošnjaka i Srba te sedam pripadnika manjina. Jednako je kao i Zastupnički dom važan pri izboru izvršne vlasti u tome entitetu.
Do 2002. izvršna se vlast birala s potporom natpolovične većine iz svakog kluba konstitutivnih naroda. No, tada je bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch naložio da to može učiniti i trećina izaslanika iz svakoga kluba.
To je omogućilo bošnjačkim strankama da koristeći četiri puta brojnije biračko tijelo u dva navrata preglasaju Hrvate. Tako su izabrali predsjednika i vladu u kojoj osam godina nisu bile stranke koje većinski podupiru Hrvati.
Za sljedeće izbore u listopadu bošnjačke su stranke stavile veći broj Hrvata na svoje liste, pa prijeti opasnost da se ponovi scenarij s izbacivanjem ključnih hrvatskih stranaka.
Slično je i s izbornom hrvatskoga člana kolektivnog predsjedništva BiH kada su bošnjački birači triput izabrali Željka Komšića nasuprot volji većine Hrvata u zemlji.
S obzirom da se tijekom višemjesečnih pregovora hrvatske i bošnjačke stranke nisu uspjele dogovoriti o izbornim prijeporima, visoki predstavnik je nagovijestio mogućnost da će intervenirati u izborni zakon i ustav Federacije BiH.
Posljednja dva dana pravni eksperti Ureda visokog predstavnika u Sarajevu razgovaraju s dužnosnicima hrvatskih i bošnjačkih stranaka. Lokalni mediji u Mostaru prenose da je pregovarački tim Hrvatskog narodnog sabora (HNS) inzistirao da se barem pri izboru predsjednika Federacije BiH osigura da kandidate predlažu tri petine svakoga kluba u Domu naroda. Tako bi se onemogućilo da brojniji narod, Bošnjaci izbace Hrvate iz izvršne vlasti.
Predstavnici hrvatskih stranaka su ocijenili neprihvatljivim da visoki predstavnik odustane od izmjene izbornog zakona po presudi ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić, kojom se inzistira na izboru legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda. Po navodima medija, Schmidt je navodno odustao od provedbe te presude.
