Njemačka je zabilježila prvi mjesečni trgovinski deficit od 1991. godine. Očekuje se da će napetosti u opskrbnom lancu usporiti najveće gospodarstvo eurozone, koje uvelike ovisi o izvozu, a moglo bi ga čak gurnuti u recesiju.
‘Mislimo da se izgledi naglo pogoršavaju’, napomenula je Daniela Ordonez iz Oxford Economicsa, piše The New York Times.
Usporavanje Njemačke, a time i Europe, značajno bi se odrazilo na globalni rast. Naftno tržište već je reagiralo. Cijena Brenta, referentne vrijednosti barela u Europi, skliznula je u utorak za više od devet posto, na 103 dolara po barelu, što je njezin najveći pad od ožujka. West Texas Intermediate, američka referentna vrijednost, pala je gotovo isto toliko, spustivši se ispod 100 dolara po barelu prvi put od svibnja.
‘Europa je najslabija karika u globalnom gospodarstvu’, izjavio je Joe Quinlan, voditelj tržišne strategije za Merrill and Bank of America Private Bank. ‘Pritišće je rat u Ukrajini i energetska kriza.’
Kako bi ukrotila snažnu inflaciju, najveću od 1999., kada je stvoren euro, očekuje se da će Europska središnja banka (ECB) ovog mjeseca povisiti kamatne stope prvi put u posljednjih nekoliko godina.
Investitori su zabrinuti da se ECB prekasno trgnuo i da možda nema dovoljno vremena za podizanje kamata prije nego što ga recesija natjera da promijeni politiku. Sve su glasnija predviđanja da bi gospodarstvo eurozone moglo skliznuti u recesiju, osobito ako se nastave prekidi u opskrbi energentima.
S druge strane Velike bare, američki FED, prema svemu sudeći, nastavit će s agresivnim podizanjem kamatnih stopa kako bi ‘ohladio’ gospodarski rast i obuzdao inflaciju, što bi držanje imovine denominirane u dolarima učinilo privlačnijim nego u eurima i dodatno bi naštetilo europskoj valuti.
Pad eura čini uvoz skupljim za kompanije u 19 zemalja eurozone, što povećava inflatorne probleme u regiji.
Photo by Markus Spiske
