KRIZA STOLJEĆA
Nakon što joj je Rusija ograničila opskrbu plinom, Njemačka, drugo najveće europsko gospodarstvo, u strahu od nestašice u četvrtak je krenula u drugi stupanj plana za izvanredne situacije opskrbe plinom, tzv. alarmantni stupanj. Prema drugoj od ukupno tri faze njemačkog kriznog plana, komunalna poduzeća mogu prenijeti povećanje cijena na kupce.
Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck rekao je da bi Vlada mogla intervenirati samo ako opskrba plinom bude još ugroženija, a cijene nastave rasti jer dobavljači energenata koji ih kupuju na veleprodajnom tržištu već sad bilježe velike gubitke zbog čega im je upitna egzistencija.
‘Ako minusi budu toliko veliki da se više s njima ne možemo nositi, cijelo tržište je u opasnosti od potpunog kolapsa. Dakle govorimo o Lehmanovu efektu u sektoru energetike’, rekao je Habeck.
Što je ‘Lehmanov efekt’?
Investicijska banka Lehman Brothers, osnovana 1850. godine u SAD-u, objavila je stečaj 15. rujna 2008. godine, nakon čega je izbila jedna od najvećih financijskih kriza nakon Drugog svjetskog rata. Do krize je nominalno došlo zbog stambenih kredita. Nekretnine su rapidno gubile na vrijednosti jer se nisu vraćali ranije masovno odobravani krediti koji će zaslužiti naziv NINJA (no-income-no-job) zbog pretjerano relaksiranih uvjeta kreditne sposobnosti dužnika. A vrijednosnim papirima koji su zavisili o toj imovini trgovao je čitav svijet.
Uslijedio je kolaps financijskih tržišta. S obzirom na to da se banke više nisu mogle osloniti na spašavanje državnim novcem, nisu bile spremne ni jedna drugoj kratkoročno posuđivati novac, što je inače uobičajena praksa. Financijskom tržištu gotovo pa je presušilo, stoga su središnje banke širom svijeta počele tiskati novac i pumpati ga na financijska tržišta.
Prirodni plin čini četvrtinu opskrbe energijom u Njemačkoj, a 35 posto njegove ukupne količine dolazi iz Rusije. Ruski energetski div Gazprom smanjio je isporuke plina Njemačkoj Sjevernim tokom 1 za više od 50 posto. S obzirom na to da ljeti pada potrošnja plina jer nema potrebe za grijanjem, posljedice toga ruskog poteza ne osjećaju se sada u toj mjeri kao što će to biti na zimu.
Ipak, ne može se zanemariti povećana potražnja za prirodnim plinom za klimatizacijske sustave. ‘Situacija je ozbiljna i zima će doći. Bit će to stjenovit put koji mi kao zemlja moramo preći. Čak i ako to sad ne vidite, mi smo u plinskoj krizi. Plin je sada rijetka roba’, rekao je Habeck.
U slučaju da se stanje još pogorša Njemačka bi mogla započeti s posljednjom fazom plana za opskrbu plina u izvanrednim situacijama u kojoj bi došlo do kontrolirane raspodjele plina u zemlji. Prema Njemačkoj industrijskoj i trgovačkoj komori (BDI) recesija ne neizbježna ako Rusija u potpunosti obustavi isporuke plina.
Dok Rusija tvrdi da je ograničenje isporuke njihova plina tehničke prirode jer im nisu dostavljene obećane turbine, Njemačka smatra da je ovaj potez ekonomski napad na Europu kojem je cilj stvoriti nesigurnost, povećati cijene i podijeliti društvo.
