Turska ne odustaje. Ako ne dobije jamstva Finske i Švedske da će se pozabaviti kurdskim skupinama koje u Turskoj smatraju teroristima, spremna je blokirati ulazak Švedske i Finske u NATO na više od godinu dana.
Ova turska ucjena stiže uoči NATO summita u Madridu koji se treba održati 29. lipnja, a ova Erdoganova odluka mogla bi ga uzdrmati i poremetiti.
Međutim, Erdogan je u utorak zatražio i demilitarizaciju nekoliko grčkih otoka, u suprotnom prijeti ratom. Mnogi Grci strahuju da tu prijetnje neće stati.
Turska svojata grčke otoke Rodos, Kos, Lezbos i Samos
Naime, na turskom provladinom TV-kanalu u emisiji u kojoj se govori o tursko-grčkoj granici, u pozadini ekrana prikazali su kartu Turske i Grčke. Jedan od gostiju u studiju, novinar Gürkan Zengin, stao je sa štapom ispred karte i usmjerio ga na najistureniju zapadnu točku turskog kopna, povlačeći okomitu crtu prema jugu. On vjeruje da bi to trebala biti stvarna granica između Grčke i Turske.
No, to bi To bi značilo da bi nekoliko grčkih otoka, kao što su turistička središta Rodos i Kos, postali turski teritorij.
Ovaj TV isječak posljednjih se dana brzo proširio društvenim mrežama u Grčkoj, budući se poklapa s onim što se posljednjih dana može čuti od turskih političara.
Tri sporazuma
U fokusu spora prvenstveno je skupina otoka pod nazivom Dodekanez, koja uključuje i Rodos, ali i druge naseljene otoke poput Lezbosa, Samosa i Kosa. Tursko-grčka granica zapravo je regulirana gotovo 100 godina, ali je pitanje suverenih prava u istočnom dijelu Egejskog mora komplicirano – kada se ima u vidu međunarodno pravo.
Sporazumom iz Lausanne (1923.) i sporazumom iz Pariza (1947.), određeno je koji su otoci dodijeljeni kojoj zemlji, ali i da se pojedini otoci ne smiju militarizirati.
No, postoji i Sporazum iz Montreuxa (1936.), koji je trebao djelomično zamijeniti Ugovor iz Lausanne, a Turska svoje sporne teritorijalne zahtjeve izvodi iz tog sporazuma.
‘Atena bi mogla zažaliti. Ne šalim se’
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan prošlog je tjedna otišao na veliku vojnu vježbu u Izmiru – gradu i luci na Egejskom moru – u koji su bili uključeni i saveznici iz NATO-a.
U svom je govoru više puta optužio Grčku da militarizira niz egejskih otoka kršeći međunarodno pravo i upozorio Atenu na moguće posljedice daljnjeg naoružavanja.
“Atena bi trebala izbjegavati snove, izjave i postupke zbog kojih bi mogla zažaliti. Takvi postupci mogli bi imati katastrofalne posljedice”, rekao je Erdogan i dodao: “Ne šalim se.”
Indikativno je koliko misli ozbiljno, buduću je ovo objavio i na engleskom te na grčkom jeziku na Twitteru.
Demilitarizacija otoka ne pada Grcima na pamet
Grci su ove turske izjave shvatili kao otvorenu prijetnju ratom, međutim, Atena za sada nije burno reagirala.
Grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias je na summitu zemalja jugoistočne Europe u Solunu rekao da neće “pridonijeti eskalaciji sa susjednom Turskom sudjelovanjem u uvredljivim izjavama, nezakonitim i neprimjerenim zahtjevima i optužbama”.
Grčko ministarstvo vanjskih poslova također je objavilo 16 karata namijenjenih dokumentiranju “razmjera turskog revizionizma”. Namjera im je pokazati turske teritorijalne pretenzije od 1923. do danas.
S obzirom na ove prijetnje, Atena je još odlučnija da ne demilitarizira otoke, budući to vide kao svoje pravo na samoobranu.
Uostalom, na zapadnoj obali Turske postoje brojni desantni brodovi. Osim toga, turski borbeni zrakoplovi trenutno gotovo svakodnevno narušavaju grčki zračni prostor. Prelijeću čak i velike naseljene otoke poput Rodosa, Samosa i Kosa, piše DW.
Sukob koji je tinjao desetljećima
Ipak, većina Grka se nada da je ratna retorika turskog predsjednika samo dio strategije u sklopu izborne kampanje, budući se u Turskoj iduće godine održavaju predsjednički izbori, a Erdogan je najavio da se želi ponovno kandidirati.
Međutim, inflacija viša od 70 posto mu zadaje glavobolje, kao i gospodarska situacija u zemlji. A čime se bolje odvraća misli od tekućih problema, nego sukobom, i to onim koji je tinjao desetljećima, vrlo slično rusko – ukrajinskom sukobu.
Dokle će Erdogan ići, ne zna se, međutim, ne tako davno, u ljeto 2020., turski i grčki ratni brodovi suočili su se u istočnom Mediteranu.
Erdogan ne miruje ni po pitanju Kurda
S druge strane, Turska ne miruje ni po pitanju Kurda, niti Sirije.
Naime, Turska optužuje dvije skandinavske zemlje da skrivaju navodne članove Kurdistanske radničke stranke (PKK) i protivi se njihovim odlukama iz 2019. da zabrane izvoz oružja u Ankaru zbog turskih vojnih operacija u Siriji.
Zato je Turska krenula u ofenzivu javne diplomacije kako bi istaknula švedsku potporu kurdskim skupinama u sjevernoj Siriji koje su povezane s PKK. Turska planira organizirati sastanak u vezi tog pitanja za vrijeme summita NATO-a.
‘Ovo je pitanje nacionalnog interesa, spremni smo spriječiti članstvo’
“Ovo je pitanje od vitalnog nacionalnog interesa i spremni smo spriječiti njihovo članstvo čak godinu dana ako bude potrebno”, rekao je Akif Çağatay Kılıç, zastupnik vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP) i predsjednik Turskog saborskog odbora za vanjske poslove.
“Turska je druga najveća vojska u NATO-u i osigurava dronove koji pomažu Ukrajini da se brani. Zaslužujemo veće poštovanje. Turska poštuje vlastite dužnosti i odgovornosti prema savezu. Što će Švedska i Finska učiniti? Skrivali su terorističke organizacije koje ubijaju moj narod, ne poštuju moje granice, predstavljaju egzistencijalnu prijetnju mojoj zemlji. Jedino što tražimo je da nema razlika. Teroristička organizacija je teroristička organizacija”, rekao je.
Akif Çağatay Kılıç je negirao da je kriza pokušaj raspirivanja nacionalističke vatre prije izbora te je rekao da nekurdske oporbene stranke podržavaju stav turskog predsjednika Erdogana. Dodao je da nije bilo pokušaja razmjene s SAD-om oko ugovora o naoružanju.
NATO: ‘Mi to ozbiljno shvaćamo’
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, naime, pokušava ‘ugasiti vatru’, pa je prošlog tjedna, komentirajući protivljenje službene Ankare članstvu Finske i Švedske u NATO-u, rekao je kako je zabrinutost Turske za vlastitu sigurnost legitimna.
Na konferenciji za medije s finskim predsjednikom Saulijem Niinistom istaknuo je da nijedna druga članica NATO-a nije doživjela toliko terorističkih napada kao Turska te da njezinu zabrinutost, kao važne članice tog saveza, treba shvatiti ozbiljno.
“Kad vrijedan saveznik izražava zabrinutost zbog terorizma i mi to ozbiljno shvaćamo”, rekao je Stoltenberg.
Sve zbog Kurda
Obojica su dodali kako rade s Turskom u namjeri rješavanja svih nesuglasica među državama.
Međutim, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan optužio je Stockholm i Helsinki da prihvaćaju “teroriste” Radničke stranke Kurdistana (PKK).
“Finska ne tretira PKK-ovce drugačije od aktualnih članica NATO-a, stoga je teško razumjeti što Turska očekuje od Helsinkija, no nastavit ćemo razgovarati o tome”, rekao je finski predsjednik.
Finska će teško bez Švedske
Stoltenberg je rekao i da bi se Švedska trebala pozabaviti zabrinutošću Turske. Kako piše Guardian, čini se da je Stoltenberg uvidio da planovi za brzo članstvo Švedske i Finske u NATO-u možda neće biti lako ostvarivi.
Ankara bi željela da Švedska i Finska prekinu veze s autonomnom administracijom sirijskih Kurda koju podržava SAD, a za koju Turska kaže da ima vodstvo kao sinonim za PKK. Inače, u Švedskoj živi oko 100 tisuća kurdskih izbjeglica.
Finska ima manje problema s Turskom od Švedske, ali je rekla da je malo vjerojatno da će nastaviti sa zahtjevom za članstvo bez Švedske.
Udarac iz EU
Turska se stalno udaljava od europskih vrijednosti, zbog čega se Europski parlament protivi nastavku pristupnih pregovora s tom zemljom, poručili su europarlamentarci rezolucijom usvojenom prošlog utorka.
Naime, Europski parlament “ponavlja svoju zabrinutost zbog stalnog jaza između Turske i EU-a u pogledu vrijednosti i standarda te zbog kontinuiranog nedostatka političke volje za provođenje potrebnih reformi kako bi se prije svega riješio ozbiljan problem u pogledu vladavine prava i temeljnih prava koji i dalje negativno utječe na proces pristupanja“, stoji u rezoluciji usvojenoj s 448 glasova za, 67 protiv i 107 suzdržanih.
“Tijekom protekle dvije godine Turska stalno nazaduje u pogledu obveza povezanih s procesom pristupanja“, dodaje se.
Pristupni pregovori EU u mirovanju od 2018.
Zbog toga EP “smatra da bez jasnog i znatnog napretka u tom području ne može predvidjeti nastavak pristupnih pregovora s Turskom, koji su od 2018. zapravo u mirovanju“.
Eurozastupnici izrazili su zabrinutost zbog represije turskih vlasti nad političkim protivnicima i oporbenim strankama, posebno nad HDP-om za koji većinom glasaju etnički Kurdi.
“Europski parlament s velikom zabrinutošću primjećuje da su turske vlasti izričito i kontinuirano napadale i kriminalizirale HDP, izabrane HDP-ove gradonačelnike i njegove stranačke organizacije, uključujući organizacije mladih, što je dovelo do toga da se trenutačno više od 4 000 članova HDP-a nalazi u zatvoru“, navodi se u rezoluciji.
Vanjskopolitički partner od strateške važnosti
Autor izvješća španjolski socijaldemokrat Nacho Sanchez Amor poručio je u ponedjeljak na plenarnoj sjednici kako je u Turskoj „tendencija da se stanje sve više pogoršava“.
Povjerenik za proširenje Komisije Olivér Várhelyi je rekao prošlog ponedjeljka da turske vlasti ne poštuju vladavinu prava, demokraciju i ženska prava. No, naglasio je kako je „Turska i dalje važan partner za Europsku uniju u mnogobrojnim područjima“.
U tom se kontekstu u rezoluciji Europskog parlamenta ističe da je Turska primila najveći broj izbjeglica na svijetu, njih gotovo četiri milijuna, kao i da je Ankara vanjskopolitički partner „od strateške važnosti“ koji je nedvosmisleno podržao ukrajinski teritorijalni integritet i njenu obranu.
Turska riskira financijsku pomoć EU
Po pitanju vanjskopolitičkih odnosa EU-a i Turske u protekloj godini je, smatra Europski parlament, došlo do blagog poboljšanja. Za primjer, u istočnom Sredozemlju došlo je do smanjenja napetosti, ali “temeljna pitanja ostaju neriješena” pa tako Turska i dalje ulazi u ciparski isključivi gospodarski pojas i u grčki zračni prostor.
Potpredsjednica odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta Željana Zovko (HDZ/EPP), koja je izvjestiteljica za instrument pretpristupne pomoći IPA III, naglašava da se financijska pomoć EU-a Turskoj temelji na poštivanju temeljnih prava.
“Europska pomoć može biti obustavljena u slučaju degradacije demokracije, ljudskih prava ili vladavine prava. Stoga pozivam Tursku da pokaže vjerodostojnu predanost procesu reformi kako bi potaknula bližu suradnju s EU-om i da radi na pojačanom diplomatskom angažmanu kako bi poboljšala svoje odnose na Mediteranu”, kazala je Zovko, navodi se u priopćenju ureda zastupnice.
