Još nije ni isteklo izvanredno stanje zbog koronavirusa u Mađarskoj, čiji je rok trajanja bio zadan do 31. svibnja, a od ponoći u srijedu na snazi je već novo, vezano uz Rat u Ukrajini.
Kako je Dnevno.hr ranije pisao, Mađarska vlada je omogućila Viktoru Orbanu ubrzano donošenje odluka, a Orban je na svojem Facebooku to opravdao time što je “svijet na rubu gospodarske krize” te da Mađarska mora “ostati po strani u ovom ratu i štititi financijsku sigurnost svojih obitelji”. Zapadni politički dužnosnici i mediji već su kritizirali Orbanovu odluku, a kritike dolaze i iz same Mađarske.
“Izvanredno stanje daje Viktoru Orbanu više manevarskog prostora nego inače i omogućuje mu jednostavno ograničavanje i ukidanje temeljnih prava svake osobe”, Komentirala je nevladina organizacija za građanska prava TASZ, zabrinuta zbog već ranijeg pada sloboda u ovoj zemlji, inače članici EU-a i NATO-a.
Pritisnuo ga EU
Što se može očekivati od novog izvanrednog stanja te koje bi odluke Orban mogao donijeti pitali smo Branima Vidmarovića, geopolitičkog analitičara te suradnika Sveučilišta u Puli. Vidmarović je komentirao kako mu se uvođenje izvanrednog stanja ne čini sasvim logičnim, ali ipak to razumije zbog energetskih i političkih izazova koje stoje pred Mađarskom, ali i onih migrantskih, zbog granice koju dijeli s ratom pogođenom državom.
“Pritisci EU-a i Zapada su veliki i mislim da je to nagnalo Orbana da ovako kontrolira situaciju i ubrza proces donošenja odluke. Očekujem odluke u sektoru energetike, zaštite domaće ekonomije, inflacije i najvjerojatnije mjere kojima će se regulirati dotoci migranata iz Ukrajine” rekao je Vidmarović. Upitan o nezadovoljstvu Zapada, dodao je kako je napad na Orbana “postao dio medijskog i političkog bontona” te da ne treba zaboraviti kako je zbog autoritarizma i ograničavanja ljudskih prava prije bila napadana i Poljska. Međutim, Poljska više nije negativac zbog podrške Ukrajini.
Što se tiče zabrinutosti za građanske slobode tamošnjih nevladinih udruga, Vidmarović napominje kako izvanredno stanje tu ne igra neku preveliku ulogu.
“Njemu za degradaciju nevladinih udruga i medija ne treba izvanredno stanje i proširene ovlasti jer to radi ovako i onako. No, sada smo došli u škakljivu situaciju kada imamo problem sigurnosti i problem demokratskog prostora koji nisu kompatibilni jer ne možete imati čvrstu vertikalu upravljanja za donošenje odluka i minimalizaciju rizika uz potpune slobode udruga i medija. Temeljna prava u Ustavu nitko nije ukinuo a među njima je pravo na biranje koji su u Mađarskoj transparentni te je Orban pobijedio bez ikakvih izbornih manipulacija, iako se to zapadnim dužnosnicima ne sviđa. Orban kao pravi populist pokriva desni i lijevi spektar i dobro se snalazi u tome”, ocjenjuje Vidmarović.
U Hrvatskoj je to nemoguće
Upitan o mogućem izvanrednom stanju zbog rata u Ukrajini u Hrvatskoj, Vidmarović je podsjetio kako su “ljudi loše reagirali na stožerokraciju”, ali da bi mogli to prihvatiti, ako je isto riječ o ekonomiji (zamrzavanje cijena) te ne bi trajalo predugo. Međutim, Vidmarović, osim na razlike između hrvatskog i mađarskog ustava, ističe da je ovdje problem i sukob predsjednika i premijera.
“To je nemoguće jer bi Milanović morao priznati primat vlade nad donošenjem svih odluka”, ustvrdio je Vidmarović. Također je napomenuo i kako kod izvanrednog stanja treba biti vrlo oprezan, jer se radi o strahovito jakom signalu.
“Morate točno znati što s time radite i zašto. Ako ga uvodite, širite paniku i strah, a Mađarska si to može priuštiti kao veliki regionalni hub međunarodnih tvrtki i interesa, od zapadnih do kineskih, pa i ruskih. Mađarska to želi zadržati i vjerujem da Orban ima točnu viziju zašto sada i što time želi postići. Bugarska, primjerice, nije financijski jaka, a kod nas bi to prouzročilo kaos i nepovjerenje među ljudima”, smatra Vidmarović.
Ohrabrimo se jer smo prilagodljivi
Dok bi Mađarska s izvanrednim stanjem probala spasiti svoju ekonomiju, Hrvatskoj, kako više stručnjaka napominje, prijeti pad životnog standarda. Kako je za Dnevno.hr ranije rekao, Davor Štern, stručnjak za naftno gospodarstvo, Europa ne može nadomjestiti gubitke koji će uslijediti, ako kroz šest mjeseci uvede potpuni embargo ruske nafte.
“Svima treba biti jasno kako je to apsolutno nemoguće. Ostanemo li bez ruske nafte za šest mjeseci, moramo biti svjesni da ćemo se ove zime smrzavati i umjesto automobilima, hodati pješke, To je nešto što treba reći bez ikakvog okolišanja. Problem je i industrija koja će u tom slučaju većim dijelom stati”, upozorio je Štern za Dnevno.hr, a da Hrvatsku čeka teška ekonomska situacija smatra i Vidmarović.
“Svi zajedno ćemo polako doživjeti pad standarda i kupovne moći i na prvu se čini, tko živ, a tko mrtav. Međutim, u perspektivi kroz 5-7 godina, tržište će se presložiti, a ljudi naviknuti na novo stanje. Ne zaboravimo da je Homo sapiens kao vrsta preživio jer je snažno prilagodljiv. To nas može strašiti, ali treba i ohrabriti”, zaključuje Vidmarović s ohrabrujućim stavom.