ANALITIČAR UPOZORAVA
Odlukom o ‘posebnoj vojnoj operaciji’ u Ukrajini, odnosno ratom u Ukrajini, Rusija je otvorila novo, krvavo poglavlje svjetske povijesti. Nakon anektiranja Krima 2014., koje naspram onoga što se danas događa u Ukrajini, izgleda kao dječja igra, Vladimir Putin je Zapadu pokazao kako misli ozbiljno, štoviše, pokazao je i kako se ne libi u potpunosti uništiti one koje napada, ne birajući način i sredstva.
Invazija na Ukrajinu, povukla je sa sobom niz ekonomskih problema koji su već pogodili cijeli svijet, a sve se više priča i o nestašici hrane i gladi zbog koje će ljudi umirati. Međutim, crne prognoze kao da Putinu ništa ne znače. Iako se gotovo cijeli Zapad polako konsolidira i važe svoje sljedeće poteze više nego ikad, u fokusu je trenutačno Finska, koja je u četvrtak objelodanila kako će se ‘bez odgode’ prijaviti za članstvo u NATO-u.
Je li to mudar korak u ovom trenutku, hoće li to razbjesniti Moskvu, koji su sljedeći potezi, ali i mogu li recentni događaji poslužiti kao uvod u Treći svjetski rat, pitali smo vanjskopolitičkog analitičara Branimira Vidmarovića koji je za Dnevno dao ne baš optimistične prognoze.
‘Doći će do eskalacije, a može doći i do opasnih scenarija’
“Naravno, doći će do eskalacije, međutim, razvoj situacije će ovisiti o tome kako će se Finska postaviti. Pod eskalacijom mislim na razmještanje NATO-ove vojske i naoružanja na ruskoj granici, a Rusija će odgovoriti simetrično i razmjestiti svoje rakete na granici s Finskom. U toj konstelaciji se može dogoditi svašta”, naglašava Vidmarović.
On dodaje kako će tu zasigurno biti prelijetanja aviona, slučajnog ili namjernog ulaženja u tuđe zračne prostore.
“Tu naravno, može doći do opasnih scenarija, poput onog kojem smo svjedočili kad je Turska srušila ruski zrakoplov u sirijskoj kampanji. Onda to dalje povlači posljedice poput hitnog vijeća zemalja članica NATO-a, odluke je li to članak 5. ili nije, no u svakom slučaju, za sada, to ne vodi prema novoj fronti i novom ratu, ali dramatično povećava napetost”, objašnjava analitičar.
Naime, finski je predsjednik Sauli Niinisto rekao u četvrtak da se Finska, koja dijeli problematičnu prošlost i granicu dugu 1300 kilometara s Rusijom, mora prijaviti za članstvo u NATO-u i to “bez odgode”. U zajedničkoj izjavi s premijerkom Sannom Marin stoji: “Nadamo se da će koraci koji još moraju biti poduzeti kako bi se donijela ova odluka biti hitno riješeni u narednih par dana”.
‘Nema velike razlike ako i Švedska uđe u NATO’
Budući Finska s Rusijom dijeli granicu, ali i tešku prošlost, postupno je pojačala svoju suradnju s NATO-om otkako je Rusija anektirala Krim 2014. godine. No, do sada se suzdržavala od pridruživanja kako bi održala prijateljske odnose sa svojim istočnim susjedom. Na pitanje hoće li Finska isprovocirati Rusiju ulaskom u NATO, predsjednik Niinisto je rekao da će za to biti kriv ruski predsjednik Vladimir Putin.
“Moj odgovor je da je on uzrokovao ovo. Neka se pogleda u ogledalo”, rekao je.
U susjednoj Švedskoj vladajuća stranka, koja je podijeljena po ovom pitanju, u nedjelju će objaviti je li za pridruživanje savezu. Dvije nordijske nacije imaju dugu povijest neutralnosti, koja je oblikovala njihovu vanjsku politiku i identitet. Postati članicama NATO-a bio bi monumentalni pomak, piše BBC.
Razina potpore javnosti za pridruživanje NATO-u skočila je tijekom rata u Ukrajini na rekordno visoke razine – 76 posto Finaca i 57 posto Šveđana reklo je da su za.
Rusija, koja koristi proširenje NATO-a kao izgovor za svoju invaziju, snažno se protivi tom potezu.
“Švedska je tu pored. Tu sad nema velike razlike ako i Švedska uđe u NATO, količinski. Finska je tu ključnija, ima najdulju kopnenu granicu s Rusijom i naravno, radi se i o pomorskoj granici. Sjeverni arktički tok je važna prometnica za kineske i za ruske brodove i stoga baš ta ekonomska arterija dolazi sada u taj vojni kontekst, što nije dobro”, navodi Vidmarović.
‘Savez koji je jako velik, baš i nije učinkovit’
Međutim, on smatra i kako je ovaj potez Finske bio pogreška.
“Smatram da Finska ovo nije trebala raditi. To je emotivna odluka. Neutralna zemlja kao što je Finska nije imala razloga za pridruživanje NATO-u, budući nije na Putinovoj ‘tapeti’ pošto nije članica NATO-a. Mislim da je ovo bilo pomalo brzopleto. Jasno je da se radi o emocijama, jasno je da se smatra da se trebaju svi konsolidirati na Zapadu, međutim, primajući nove članice u sigurnosni sustav NATO-a ne jača se kolektivna moć obrane saveza, već se razvodnjuje, zato što ima sve veći broj zemalja, potreban je sve veći konsenzus, potrebno je paziti na nacionalne interese i procjene tih zemalja”, pojašnjava Vidmarović.
On napominje kako savez koji je jako velik, baš i nije učinkovit. Smatra i kako je NATO bio najjači kada je tek nastao i kada se sastojao od nekolicine jakih zemalja.
“Sada je to zapravo disperzija obrambenih mogućnosti NATO-a i povećava se mogućnost greške jer ovisno o tome kako neka zemlja procijeni je li došlo do napada ili nije, može tražiti povlačenje članka 5. To može biti i kriva procjena, svaka zemlja ima vlastitu politiku. Poljska može na vlastiti način protumačiti neki slučaj. Vidimo da Turska nije to razmatrala u slučaju s Rusijom kao povlačenje članka 5, već kao svoj unutarnji problem”, navodi pa dodaje:
“No, mi ne znamo kako će reagirati Finska, na primjerice neke provokacije ili na slučajne okršaje i zbog toga to povećava opasnost. Previše članica jednako je velika opasnost od krive procjene.”
Prijetnja Japanu
Što će se u sljedećim mjesecima događati duž finsko-ruske granice, dugačke 1300 kilometara, ostaje tek vidjeti, no napetosti na geopolitičkoj karti svijeta ne nedostaje.
Naime, osim što ima otvoreni ogroman front u Ukrajini, Rusija prijeti dalje, a bavi se i Balkanom, preko BiH.
Nedavno je Moskva upozorila i Japan na mjere odmazde ako proširi zajedničke pomorske vježbe sa Sjedinjenim Državama u blizini istočnih granica Rusije.
Prijetnja Japanu samo je posljednja u nizu iz Moskve, koja je ljuta zbog potpore Japana Ukrajini i njezinim sve većim vezama sa zemljama NATO-a. Ovime se pojačavaju napetosti u dugotrajnom sporu oko suvereniteta Kurilskih i Sahalinskih otoka koje su sovjetske snage zauzele na kraju Drugog svjetskog rata, piše CNN. Ruse su uznemirile zajedničke vježbe Japana i SAD-a u Istočnom kineskom moru i Filipinskom moru, a ranije ovog mjeseca saveznici su održali iste i u Japanskom. Amerikanci pak tvrde da s Japanom rutinski održavaju vježbe kako bi “održali stabilnost u slobodnoj i otvorenoj indo-pacifičkoj regiji”.
‘Da, nažalost, ovo sve može biti uvod u Treći svjetski rat’
S druge strane, jedan od najviših američkih dužnosnika odbio je isključiti vojnu akciju na Pacifiku protiv Solomonskih otoka ako bi Kini omogućili da tamo uspostave vojnu bazu, rekavši da sigurnosni sporazum između zemalja predstavlja “potencijalne regionalne sigurnosne implikacije” za SAD i druge saveznike.
Što će se dogoditi ako plane ratno žarište na još jednom mjestu na svijetu ili na više njih?
Na pitanje možemo li ove događaje, s obzirom i na rusko-japanski spor oko Sahalinskih otoka te američko-kineski na Solomonskom otočju, kao i situaciju s Finskom, smatrati svojevrsnim uvodom u Treći svjetski rat, Vidmarović kaže:
“U svakom slučaju, ja bih se složio s time da ovo može biti uvod u Treći svjetski rat. Slijed događaja u konfliktnim vrućim zonama koji u konačnici mogu rezultirati jednim velikim okršajem i problemima u različitim dijelovima svijeta. Naravno, pritom ne mislim ako negdje bukne da će se cijeli svijet uključiti u sukob kao u Drugom svjetskom ratu, nego da osim Ukrajine se zapali negdje na Tajvanu ili Solomonskim otocima, onda će se tamo voditi konflikti i da još na nekoj trećoj strani bukne, onda sve to zajedno možemo smatrati Trećim svjetskim ratom u kojemu su iste zemlje zaraćene u različitim dijelovima svijeta. Da, nažalost, ovo sve može biti uvod u Treći svjetski rat, koji će se, ako do njega dođe, odvijati u nekakvim etapama, fazama i na različitim lokacijama”, zaključuje Vidmarović.