Od novog paketa sankcija očekuje se da financijski oslabi Rusiju toliko da više ne može održavati ofenzivu u Ukrajini. Rusija je zahvaljujući povećanju cijena energenata od početka rata u Ukrajini zaradila 63 milijarde dolara, i kroz šest mjeseci ti bi se prihodi trebali izbiti Moskvi iz džepa.
To otvara pitanje odakle će Europa uvoziti naftu, tko će zaraditi na tome, a tko će sve to platiti. Za naftnog stručnjaka Davora Šterna nema puno dilema.
‘Embargo na naftnu je neočekivan i vrlo drastičan potez. Kao njegovu posljedicu možemo očekivati iznimno visok porast cijena svih naftnih derivata‘, poručio je Štern za tportal i nastavio:
‘Kao psihološka posljedica zabrane uvoza ruske nafte skočit će cijene svih ostalih energenata i roba. Trgovci naftom će se pritom snaći i pronaći načine da zaobiđu sankcije. Nitko sav taj promet ne može kontrolirati i pitanje je hoće li Europska unija angažirati dodatne ‘snage’ koje će sprječavati zaobilaženje sankcija.’
Za početak, kaže Štern, mogu se očekivati znatno veće cijene goriva jer se sada uopće ne zna odakle će dolaziti nafta u Europu i po kojim cijenama, a u najgorem slučaju moguće su i nestašice goriva pa će ga se morati pažljivo trošiti. ‘Možda ćemo opet voziti po modelu par-nepar’, poručuje Štern.
Poduzetnik Ivan Čermak, donedavno vlasnik lanca benzinskih postaja Crodux, nešto je optimističniji od Šterna te kaže da je bilo samo pitanje vremena kad će EU uvesti embargo na rusku naftu. Ruska se nafta, kaže nam Čermak, mora istisnuti i uvjeren je da će nafte biti.
‘Sada su otvorena brojna pitanja. Na globalnom tržištu mogao bi reagirati OPEC i povećati proizvodnju sirove nafte pa bi njene cijene mogle i pasti. Na tržište bi se mogao vratiti i Iran, što bi također dovelo do pada cijena nafte, ali prerano je prognozirati što će se dogoditi’, kaže Čermak i zaključuje da cijene nafte i derivata u maloprodaji mogu ići u oba smjera, a to ovisi o budućim događajima na globalnoj pozornici.
Foto : Zoran / TV Wien