KOMENTAR ANALITIČARA
U tijeku je treća runda pregovora između Rusije i Ukrajine. Cilj je, naravno, što prije zaustaviti rusku invaziju na teritorij Ukrajine, iako se u prethodnim pregovorima nije postiglo ništa, pa čak ni održavanje sigurnosti humanitarnih koridora za prolaz civila iz gradova koji trpe žestoke udare.
Kijev i Moskva nisu odstupali od svojih zahtjeva, no uoči današnjih pregovora, mogla se primijetiti zanimljiva promjena u ruskim uvjetima za prekid ratovanja.
Naime, Rusija je poručila Ukrajini da je “odmah spremna zaustaviti vojne operacije ako Kijev ispuni tri uvjeta”, rekao je glasnogovornik Kremlja.
Moskva ima tri uvjeta, razlikuju se od onih prije tjedan dana
Dmitrij Peskov je tako poručio kako Moskva traži da Ukrajina prekine vojnu akciju, promijeni svoj ustav kako bi osigurala neutralnost (jamstvo da Ukrajina neće postati članica bilo kojeg bloka – EU ili NATO-a), prizna Krim kao ruski teritorij i prizna separatističke republike Donjeck i Lugansk kao neovisne države. Novi uvjeti Moskve razlikuju se od onih prije tjedan dana. Tada su Putinovi uvjeti bili garantiranje neutralnog statusa Ukrajine, priznanje ruske suverenosti na Krimu, ali i demilitarizacija i denacifikacija koje se sada najednom ne spominju.
Zabrinutost u Europi
Zanimljivo, od nekih čelnika europskih zemalja danas dolaze poruke zabrinutosti. Naime, uvoz energenata iz Rusije je ključan za svakodnevni život europskih građana.
Opskrba kontinenta ne može biti osigurana na drugi način u ovom trenutku, rekao je u ponedjeljak njemački kancelar Olaf Scholz.
Dok se u SAD-u i EU raspravlja o sankcijama na ruske energente, kao odgovor na invaziju Ukrajine, “opskrba Europe energijom za grijanje, kretanje, struju i industriju ne može se u ovom trenutku zajamčiti na drugi način”, kaže se u pisanoj izjavi kancelara.
Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je u nedjelju da Sjedinjene Države i europski partneri razmatraju zabranu uvoza ruske nafte, naglašavajući ipak važnost stabilne globalne opskrbe naftom. SAD i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski žele da Bruxelles u najmanju ruku uvede sankcije na uvoz nafte. S time se slažu zemlje istoka Europe, poput onih baltičkih, koje se osjećaju izložene ruskoj prijetnji.
No druge države, poput Njemačke i Italije, strahuju od rasta cijene energenata. Francuskog čelnika Emmanuela Macrona uskoro čekaju predsjednički izbori pa strahuje od nepopularnih poteza kod stanovništva, koje će plaćati rast cijena. Stoga je Europska unija dosad izbjegla razgovor o energetskim sankcijama. Britanski premijer Boris Johnson potvrdio je da je bojkot ruske nafte i plina mogućnost koju Zapad i dalje razmatra. “Moramo razmišljati kako da prestanemo biti ovisni o ruskoj nafti i plinu. To svi rade, svi su na istom putu”, rekao je Johnson.
‘Rusija zna nešto što mi ne znamo’
Što se dogodilo da je Rusija najednom promijenila uvjete za prekid agresije te ima li to veze s brigama Europe zbog ovisnosti o ruskom plinu, objašnjava politički analitičar Tomislav Stipić.
“Reteriranje Rusije u vezi ultimatuma koji su ranije postavljani (demilitarizacija i “denacifikacija”) govori o tome da Rusija zna nešto što mi ne znamo. Zapad će najvjerojatnije tražiti od Ukrajine da djelomično pristane na ruske zahtjeve (i Rusi su svjesni da ne mogu dobiti sve) i uvjeravati Ukrajince da je to za njih dobro. Zašto je to izgledno? “Europa ne može u ovom trenutku bez ruskih energenata”; drugim riječima, malo smo se zaletjeli (Scholz). “Nećemo olakšati vizni režim izbjeglim Ukrajincima”; drugim riječima, smatramo vas i dalje nižima od nas samih (Johnson). I to je sva istina. Svaki mir je bolji od stradanja i rata. Nametnuti mir najlošiji je mir, ali je još uvijek bolji od rata. Međutim, iz nametnutog mira uvijek se rodi još gori rat (Versajski ugovor)”, smatra Stipić.
Nadalje, tvrdi da je Daytonski sporazum ‘sljedeći potkožni prišt’ koji bi mogao eksplodirati s ‘puno većim i smrdljivijim gnojem’ nego što smo mogli zamisliti.
“Komadanje Ukrajine i nametanje njezine vanjske pozicije osnažit će diktatore s jakim vojnim snagama da teroriziraju susjede. Ali Europa će imati plin i naftu. Ukrajinci su čitavoj Europi pokazali kako se brani svoje. Nažalost, platili su previsoku cijenu luđačke agresije. Kako su oni Ukrajinci koji su bili okrenuti više prema Rusima shvatili da Rusi uopće ne drže do njihovih života, tako će i Ukrajinci koji su više okrenuti prema Zapadu shvatiti da je Zapadu više stalo do vlastite komocije, nego do međunarodnog prava. Ukrajinci će ispasti krivi jer su htjeli biti svoji i jer su stali na branik onih vrijednosti koje proklamira Zapad. Ali ispada da ih Zapad ipak ne živi onako kako ih proklamira. Ukrajina će biti ponižena, njezino društvo nestabilno i isfrustrirano”, navodi u objavi na svom Facebook profilu.
Smatra, Putin, a ne Rusija, izaći će kao pobjednik iz četiri razloga.
“Uništio je ukrajinsku vojnu infrastrukturu, ratom došao do teritorijalnih dobitaka, Krim je već njegov, ove dvije marionetske republikice će se uskoro ujediniti s majčicom Rusijom, zatim učvrstio je svoju diktatorsku vlast učinivši korak naprijed prema totalnoj državi i zapadne lidere učinio jazavcima i pokazao da neće prezati ni od smrti vlastitih vojnika i ekonomskom siromašenju vlastitih građana da se nametne kao svjetski lider”.
Hoće li Vladimir Putin stati?
“Neće. Nije stao ni Hitler, zašto bi on kad mu ide? Europa je samo odgodila katastrofu, ali ona će u budućem razdoblju postati tragična stvarnost. A naš “region”? Tek sada je kasno da BiH nikada neće postati stabilna država, Crna Gora će unutarnjim slabljenjem postati srpska Ukrajina, a u Srbiji će Vučko opet promijeniti dlaku, vrlo vjerojatno vraćajući se na početne postavke malo manje Velike Srbije. Beogradski protest za Rusiju bio je tek zagrijavanje. Ovaj rat ohrabrio je sve svjetske despote. Simbol “Z” tek se uhodao. Nije ni svastika odmah pokazala svoje pravo lice. Ali Europa će imati plin i naftu. Toliko o tranziciji na obnovljive izvore energije”, piše Tomislav Stipić.
