Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju 16,1 posto na godišnjoj razini, što je prvi rast nakon četiri kvartala pada, i to najveći od 1996. godine, od kada Državni zavod za statistiku (DZS) prati te podatke.
Dosad rekordni rast BDP-a od 7,2 posto bio je zabilježen u drugom tromjesečju 1997. godine.
Rast u drugom tromjesečju na godišnjoj razini prvi je nakon četiri tromjesečja uzastopnog pada zbog koronakrize.
Ministar financija Zdravko Marić održava konferenciju za medije.
“Ostvareni rast je viši nego što smo očekivali, mi smo za drugo tromjesečje očekivali 12 posto rasta. S proizvodne strane, sve komponente bilježe rast, trgovina na malo, prerađivačka industrija, ne smijemo zanemariti da se radi o značajnom baznom efektu jer je u drugom tromjesečju prošle godine ostvaren rekordan pad BDP-a. Imamo peti po visini rast u Europi. Svi podaci ukazivali su da će stopa rasta biti visoka. 16,1 posto ne samo da je rekordan, nego i iznad očekivanja. I sada podaci pokazuju na pozitivna kretanja. Ukupna vrijednost fiskaliziranih računa je 2,3 posto veća od istog razdoblja 2019. godine”, naveo je ministar financija. Možemo očekivati nastavak pozitivnih kretanja i u trećem tromjesečju, sigurno će doći do korekcije naše procjene BDP-a na više, ne bih ulazio u spekulaciju kolika će stopa rasta biti. Obzirom da je to činjenično stanje, ali i ogradu, da ne dođe do pogoršanja, mislim na epidemiološki dio, time bi se ostvarila originalna procjena koja je možda zvučala preoptimistično da bi iduće godine dosegli razinu iz 2019., dakle puni oporavak. Kada se sjetimo prethodne krize, trebalo nam je 11 godina da se vratimo na razinu BDP-a iz 2008. Najviše nas raduje da smo uspjeli očuvati zaposlenost. Balansiranje mjera koje nije bilo jednostavno, mislim da smo u tome bili uspješni”, rekao je Marić.
Novinare zanima brine li ga što smo 02, posto slabiji u drugom kvartalu
“U odnosu na dobro prvo tromjesečje, koje je bilo iznad očekivanja, taj trend treba uzeti u obzir i činiti da iz kvartala u kvartal imamo što bolje rezultate. I osobna potrošnja i izvoz roba su iznad očekivanja, malo ispod očekivanja za 2. tromjesečje je bila investicijska aktivnost, očekujemo da će privatne investicije ubrzaju. Stanje u proračunu u skladu je s očekivanjima, pojedini porezni prihodi i iznad, posebno PDV. I s onim čime raspolažemo možemo biti zadovoljni, posebno me raduju doprinosi za mirovinsko osiguranja, porez na dobit smo iznivelirali u potpunosti, jedino kod trošarina što malo kaska je pitanje posebnog poreza na motorna vozila, tu još ima prostora. Imali smo rebalans proračuna, možda će do kraja godine doći još jedan tehnički, no nema negativnih iznenađenja. Situacija je pod kontrolom što se proračuna tiče”.
Rast BDP-a baziramo na turističkoj sezoni i osobnoj potrošnji, je li u Vladi na stolu jasan reformski plan?
Struktura gospodarstva se ne može preko noći promijeniti, od naše samostalnosti najveći doprinos u rastu je osobna potrošnja, govorimo da ju ne treba zanemariti, zato smo činili puno aktivnosti da bi se održala ta komponenta, da dođe do povećanja plaća, za vrijeme covida porasla je i ukupna štednja građana. Trebamo staviti naglasak na nešto što naš rast čini zdravijim, to je investicija i izvoz roba i usluga., Što se turizma tiče, imam pozitivno mišljenja, to je strateška grana ali ni u kojem slučaju da sve karte stavljamo na to, mi smo kao Vlada to jasno pokazali, zadnji dokument Nacionalni plan oporavka i otpornosti sve gospodarske djelatnosti su zastupljene, posebno što se tiče izvozno orijentiranog proizvodnog sektora. Građevinarstvo je u odnosu na 2019. godinu za 16 posto više u drugom tromjesečju ove godine, tu postoji velika perspektiva, nažalost i zbog potresa, imamo izazov a to je problematika radne snage, no to je vidljivo i u trgovini i ugostiteljstvu. Ne zanemarujmo ostale aktivnosti, sve su dale svoj doprinos. Nacionalni program oporavka je dobio zeleno svijetlo, to je zadnji dokument ekonomske agende, pobrojali smo područja koja su ključni stup našeg oporavka, problematika i reforma zdravstva treba ići iznad onoga što je zapisano u tom planu”.
Hoćemo li ove jeseni ponovo gledati prijetnje obustave lijekova u bolnicama, što radi Beroš po pitanju reforme?
“S njihove strane dolaze pozitivne poruke, ispunjavamo dogovoreno, no to je vrlo izdašan paket, sve to skupa bude usmjereno u očuvanju rokova plaćanja od 180 dana, ta dinamika koju smo definirali za ovu godinu odnosi se na ovu godinu. Sami smo svjesni da je potrebno, kao i Beroš. koji s timom radi na daljnjim koracima da se funkcioniranje zdravstvenog sustava stavi na održive noge”.
Što s potporama poduzetnicima?
“Nastavit ćemo dijalog s partnerima, kada se uzme činjenica da su potpore uvjetovane gospodarskim pokazateljima, za dobar dio subjekata one više nisu presudne. No, imamo i plan B, moramo biti spremni na sva iznenađenja”, rekao je Marić.
Početkom rujna se otvaraju zatvoreni dijelovi kafića, je li plan da se ugostitelje skine s potpora?
“Mjera očuvanje radnih mjesta vezanih uz pad prihoda i pokrivanje djela fiksnih troškova vezana je uz administrativnu odluku da je nešto zatvoreno, kada su se otvorili ispali su iz te mjere. Kod kafića je bila druga opcija, prilagodit ćemo sve novim mjerama stožera”.