Austrijski šef diplomacije Alexander Schallenberg u petak je u Zagrebu izrazio žaljenje zbog najnovije odluke Visokog predstavnika za BIH Valentina Inzka o kažnjavanju negiranja genocida, dok je njegov hrvatski domaćin neodređenije rekao da Hrvatska podupire “svaku odluku koja doprinosi miru, stabilnosti i suživotu u BiH”.
Valentin Inzko, visoki predstavnik koji je na odlasku i kojega će od 1. kolovoza zamijeniti Christian Schmidt, ranije u petak nametnuo je izmjene kaznenog zakona te zemlje kojima se zabranjuje i zatvorom sankcionira nijekanje ratnih zločina, uključujući tu genocid u Srebrenici.
“Bosna i Hercegovina sama bi morala stvoriti pretpostavke da joj više ne treba Visoki predstavnik koji bi imao takve ovlasti koje sežu dosta daleko, i iako emotivno i mentalno to možemo shvatiti, žalim da se moralo posegnuti za takvim mjerama”, rekao je austrijski ministar vanjskih i međunarodnih poslova Alexander Schallenberg na zajedničkoj konferenciji za novinare s hrvatskim šefom diplomacije Gordanom Grlićem Radmanom.
Grlić Radman je rekao da, ako odluka Valentina Inzka koji “dosad nije koristio Bonske ovlasti na koje ima pravo”, ide u smjeru “suradnje, traženja onog rješenja koje će zadovoljiti sve potrebe koje se očekuju od Visokog predstavnika, a to je stabilna, funkcionalna i prosperitetna BiH, onda mi pozdravljamo svaku odluku koja doprinosi miru, stabilnosti i suživotu tri konstitutivna naroda i ostalih građana BiH”.
Što se tiče novih kovanica eura na kojima bi se trebao naći Nikola Tesla i srbijanske reakcije na takvu hrvatsku namjeru, Grlić Radman je rekao da je “Nikola Tesla hrvatski i američki znanstvenik, rođen u Smiljanu, školovao se u Hrvatskoj… ne znam, koji je razlog Srbije, ona tu nema utjecaja i mogla bi biti ponosna na to”.
Narodna banka Srbije (NBS) ocijenila je u četvrtak da bi stavljanje lika Nikole Tesle na nacionalnu stranu kovanice eura, ako hrvatska postane članica eurozone, “predstavljalo prisvajanje kulturnog i znanstvenog naslijeđa srpskog naroda”. To stajalište u nacionalnoj banci Srbije temelji se na ocjeni da se “slavni znanstvenik izjašnjavao kao Srbin po podrijetlu i rodu”, a ako bi se njegov lik našao na hrvatskim kovanicama eura, “sasvim sigurno” bi bile “poduzete odgovarajuće aktivnosti prema nadležnim institucijama Europske unije”.
“Ne znamo što bi bio razlog tužbe.. ne znamo kakve veze ima Nikola Tesla sa Srbijom”, rekao je hrvatski ministar.
Hrvatski premijer Andrej Plenković je najavio da će se lik Nikole Tesle nalaziti na eurokovanicama od 50, 20 i 10 centi i to kada Hrvatska postane članicom eurozone, što očekuje početkom 2023.
Austrijski ministar rekao je da njegova zemlja podupire i ulazak RH u Schengen, gdje Hrvatska očekuje, po najavama premijera, da bi njezino članstvo moglo doći na dnevni red za vrijeme slovenskog predsjedanja EU-om u drugoj polovici ove godine.
Europski parlament ranije ovog mjeseca donio je rezoluciju u kojoj kaže da je Hrvatska ispunila sve uvjete za pristupanje Schengenu, ali je i pozvana da adresira nedostatke u pogledu osposobljavanja osoblja na granici i “ustraje u temeljitoj procjeni poštovanja temeljnih prava”.
“Jako me veseli da će Hrvatska uskoro postati punopravna članica šengenskog prostora i u tome ju u potpunosti podržavamo”, rekao je austrijski ministar, istaknuvši da sa Schengenom dolazi i velika odgovornost, posebno za RH koja ima granicu dugu 1200 kilometara koja će biti vanjska granica Schengena.
Također je zahvalio Hrvatskoj na doprinosu da se smanji pritisak ilegalnih imigracija u Austriju i ostatak Europe.
Austrijski ministar pozvao na cijepljenje
Austrijski je šef diplomacije pozvao i u Hrvatskoj ljude da se cijepe, naglasivši da u Europi ima dovoljno cjepiva i da, iako se pomalo vraćamo u normalnost, “ovo još nije bezbrižno ljeto”.
“Bilo bi apsurdno da mi u Europi, koji imamo toliko cjepiva, to ne iskoristimo”, rekao je.
Oba su ministra naglasila izvrsne odnose Hrvatske i Austrije, povezanost i prijateljstvo, a one, iako zemljopisno nisu susjedi, to jesu “u kulturnom, mentalnom i duhovnom smislu”, kako je rekao Schallenberg.
Grlić Radman izrazio je žaljenje zbog nedavnih poplava u Austriji i zahvalnost za brzu humanitarnu pomoć nakon potresa u Petrinji u prosincu prošle godine.
Rekao je da će se sam austrijski ministar uvjeriti u razornost potresa kada zajedno tijekom dana posjete zagrebačku katedralu.
