Optužio je i ravnatelja Muzeja Mikhaila Piotrovskog da pokazivanjem ovakve izložbe, otvorene u studenom 2020., a koja traje do 14. ožujka, ‘narušava autoritet’ Ermitaža.
‘Želim da se završi s ovom sramotom. Da se izložba zatvori i zaboravi i to je sve. Ne možete podvrgnuti Ermitaž ovolikoj sramoti’, poručio je Ružnikov o prvoj velikoj izložbi Fabergéovih jaja u Sankt Peterburgu od 1993. Ivanov je pokazao dokumente koji podržavaju njegovu tvrdnju da su umjetnine autentične. Inače, na posudbi su iz muzeja Fabergé koji je Ivanov otvorio u Baden-Badenu 2009.
Piotrovski i Ermitaž nisu komentirali Ružnikove navode.
On pak kaže da se autentičnost svakog predmeta koji se pojavi na tržištu uvijek može osporavati i o njoj se može uvijek raspravljati. ‘Konsenzus stručne zajednice nije lako postići, često on i nedostaje’, rekao je.
Jedan od izložaka za koji se navodi da je lažnjak je jaje koje je car Nikolas II. poklonio carici Aleksandri na desetu godišnjicu njihovog vjenčanja, 1904. Još prošle godine istraživačica DeeAn Hoff postavila je pitanje o autentičnosti rada, jer se neki portreti na jajetu baziraju na bojama koje se nisu na fotografijama pojavljivale prije 1904. Hoff je također otkrila da na portretu car nosi četiri medalje, iako je 1896. odlikovan sa njih pet, pa bi ih nosio toliko na fotografiji. Kako piše Artnet, ova je povjesničarka umjetnosti ukazala i na činjenicu da je djevojčica na slici u bijeloj haljini s mnogim vrpcama u boji, dok je na mnogim portretima razdoblja, ona u posve bijeloj haljini.
Draguljar Peter Carl Fabergé na dvoru je do 1917. izrađivao raskošna minijaturna jaja optočena draguljima, biserjem i zlatom, svako s posebnim iznenađenjem u sebi. Prvo mu je naručio ruski car Aleksandar III. za Uskrs 1885. Bio je namijenjen carici Mariji Fjodorovnoj, koju je skupocjena pisanica toliko oduševila da joj je je car od tada svake godine za Uskrs poklanjao po jednu.
