Hrvatske obrambene snage (HOS) bile su među prvim organiziranim vojnim jedinicama koje su djelovale u Domovinskom ratu, a osnovane su kao vojno krilo Hrvatske stranke prava na današnji dan prije 29 godina, tj. 25. lipnja 1991.
Osnivači HOS-a bili su uži članovi tadašnjeg vodstva Hrvatske stranke prava na čelu s Antom Paradžikom i Dobroslavom Paragom. Zapovjedništvo kao i Ratni stožer HOS-a najprije je bilo smješteno u Šeoninoj 13, a kasnije u zagrebačkim prostorijama HSP-a, tj. u Starčevićevom domu u Zagrebu.
Paralelna vojska koja se nije svima svidjela
Prvi načelnik Ratnog stožera HOS-a bio je Ante Paradžik, a do ideje osnutka ovog Ratnog stožera došlo se nakon zaključka da tadašnje vodstvo RH slabo reagira na događaje u tkz. RSK. Ideja osnivanja HOS-a nije se svima svidjela, a čak i tadašnji tajnik HSP-a Krešimir Pavelić smatrao je bespotrebnim osnivanje još jedne vojske, paralelno uz ZNG. To je ujedno bio i razlog zbog kojeg je napustio stranku.
Hosovci su vrlo brzo nakon prvih ratnih djelovanja svojim uspjesima i hrabrošču osvojili svjetsku pozornost, pa su se u njihove redove masovno priključivali strani dragovoljci koji su u ovu postrojbu uglavnom dolazili sa već prethodno stečenim ratnim iskustvom. Ovi strani profesionalci uglavnom su obučavali novopridošlice u HOS, a to je također jedan od razloga njihovih uspješnih akcija.
Veliki doprinos u DR
Iako nije postojao ni pedalj okupirane Hrvatske, a niti BiH, na koji nije kročila hosovska čizma, o njima se najviše priča u kontekstu ratovanja na vukovarskom Sajmištu sa kojeg ih se nije vratilo pola. Jean Michel Nicolier samo je jedan od pripadnika ove postrojbe koja je svoj život položila na oltar Domovine okončavši egzekucijom na Ovčari.
Osim stranih vojnika, u HOS-u su bile dobrodošle i žene. Vijoleta Antolić, hrabra Vukovarka bila je rame uz rame sa svojim suborcima, za koje oni imaju samo riječi hvale. Damir Markuš, poznati HOS-ovac iz Kutine svjedočio je njezinoj odvažnosti, pa tako i danas tvrdi da je “Viky na bojišnici bila primjer mnogim muškarcima”.
Kontroverzna postrojba: patriote ili ustaše?
HOS, postrojba koja je od svog osnutka bila osporavana, često je i danas kontroverzna tema. Obzirom na njihov službeno priznati grb na kojem piše “za dom spremni”, te crne uniforme koje odijevaju bivši pripadnici 9. bojne HOS-a “Rafael Vitez Boban”, ova postrojba dobila je epitet “ustaške postrojbe”. Bivši pripadnici HOS-a danas to negiraju, uz tvrdnju kako su u njihove redove za vrijeme rata bili dobrodošli svi oni koji su spremni poginuti za Hrvatsku, neovisno o vjeri, nacionalnosti, rasi ili spolu, te da je njihov “imidž” u ratu bio isključivo psihološke prirode zbog kojeg je neprijatelj uzmicao i iskazivao strahopoštovanje.
Prešućivanje i odbacivanje
Neovisno o njihovim rezultatima u zaraćenoj Hrvatskoj, HOS-ovci su pri različitim obljetnicama vojnih operacija često marginalizirani ili u potpunosti prešućeni. Primjerice, na jednoj od obljetnica oslobođenja Dubrovnika postrojba HOS u potpunosti je izostavljena, iako je sudjelovala u operaciji oslobađanja Juga Hrvatske. Također, prilikom velike vojne parade 2015. godine, teško su se izborili da se u koloni zavijori i njihova zastava. Jednako tako, spomen ploče podignute poginulim pripadnika HOS-a, neprekidna su tema rasprava, a za neke se tražilo i premiještanje. Sam aktualni predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović, smatra da ih treba “baciti”.
Bitka poslije rata
U svakom slučaju, HOS je i danas u pravnim bitkama za svoja ratna obilježja, kao i priznavanje njihovog doprinosa u vrijeme Domovinskog rata kojeg je uistinu teško sporiti. Borba protiv “ustaškog” predznaka traje, no bivši pripadnici ove postrojbe na mirnodobskoj bojišnici ne pokazuju umor, baš kao što ga nisu pokazivali ni 90-tih. Hoće li uspjeti u svojoj želji da budu priznati od hrvatske javnosti te da stanu rame uz rame sa ostalim brigadama, ostaje vidjeti.
Autor:Snježana Vučković / Dnevno.hr
