Cappelli je to izjavio u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici nakon videokonferencije ministara turizma država članica EU-a, druge održane u zadnjih mjesec dana u sklopu predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a.
Kazao je da kada postoje slične epidemiološke situacije u pojedinim zemljama, po principu nediskriminacije, bilateralno će se dogovarati i mogućnost otvaranja granica.
“Mi smo sa Slovenijom imali taj dogovor i to za početak funkcionira”, kaže Cappelli te najavljuje da će se s 29. svibnjem isto napraviti i s još četiri -pet zemalja, oko čega se detalji još dogovaraju, a to će uključivati Slovačku, Češku, Mađarsku i Austriju.
“Da građani iz tih zemalja, iz gospodarskih razloga, vlasnici kuća, brodova i slično, mogu doći u Hrvatsku, slično kao i Slovenci, bez da budu u karanteni”, pojasnio je Cappelli.
S otvaranjem prema tim zemljama srednje Europe, još uz Njemačku te kasnije Poljsku, Hrvatska zaokružuje više od 60 posto svog ukupnog turističkog prometa, navodi Cappelli, dodajući da se za kasnije eventualno mogu očekivati i gosti iz Italije.
Pritom napominje da su svi suglasni da zemlje idu u bilateralne dogovore oko dolazaka turista, a kaže da većina zemalja EU-a najavljuje labavljenje u turističkom i ugostiteljskom sektoru do 15. lipnja.
Najavio je i da ministarstva uprave i turizma, zajedno s MUP-om, pripremaju i internetsku aplikaciju za što brži protok građana kroz granicu i olakšavanje kontrole, a bit će gotova prije 29. svibnja. Izradit će se za ulazak u Hrvatsku, a bit će ponuđena i drugim zemljama.
Na sastanku ministara turizam su između ostalih sudjelovali i povjerenik Europske komisije za unutarnje tržište Thierry Breton te povjerenica za transport Adina-Ioana Valean, u kontekstu toga da su krizom zbog koronavirusa najviše pogođeni turizam i promet.
Objava prijedloga mjera Komisije za oporavak europskog gospodarstva očekuje se 27. svibnja , kada bi se trebalo znati i koliko će koja zemlja dobiti sredstava, pa tako i Hrvatska, pa će i znati koliko će se moći pomoći i tim dvama sektorima.
Naime, francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel u ponedjeljak su predložili osnivanje fonda od 500 milijardi eura za najteže pogođene regije i gospodarske sektore u Uniji. Pritom se radi o financijskoj pomoći a ne kreditu, a Komisija bi tu svotu trebala prikupiti preko zajedničkih obveznica.
Raspravljano i o vaučerima
Europski ministri turizma na sastanku su raspravljali i o pitanju vaučera, a oko toga nije postignut konsenzus, pri čemu jedan dio zemalja podupire njihovo uvođenje.
“Tu smo još bili na neki način u raskoraku, to će se u još ovih tjedan do dva raspravljati i onda donijeti neki zaključci na temelju kojih ćemo zauzeti zajednički stav”, izjavio je Cappelli.
Naime, Komisija je nedavno objavila da ostaje pri stajalištu da se moraju štititi prava potrošača koja predviđaju da se za otkazane letove mora vratiti novac ako putnik na tome inzistira, s tim da je dopušteno ponuditi vaučer ali samo ako na to putnik pristaje.
Također, Komisija predlaže da vaučeri koje putničke agencije nude za otkazane karte budu dovoljno atraktivni kako građani ne bi inzistirali na povratu novca, koje i dalje ostaje neupitno pravo.
Na upit novinara o sutrašnjem prosvjedu Inicijative povremenih prijevoznika i Glasa poduzetnika na Markovom trgu, Cappelli kaže da je izričito od 15 leasing kuća tražio da izađu u susret prijevoznicima te da oni imaju njegovu punu njegovu podršku, a izvijestio je i kako je udruge koje pokrivaju sektor prijevoza pozvao na razgovor koji bi se trebao održati sutra.
Cilj je, kaže Cappelli, zauzeti zajednički stav prema leasing kućama i bankama “da još jednom inzistiramo da pomognu”, dodajući kako je prijevoznicima leasing upravo i najveći uteg.
Na jučerašnji sastanak u organizaciji udruge Glas poduzetnika i Inicijative povremenog prijevoza putnika o nezavidnoj situaciji u kojoj su se našli povremeni prijevoznici, u utorak su došli samo predstavnici tri leasing društva i Hanfe, a nitko iz pozvanih ministarstava, pa su iz Inicijative najavili novi prosvjed za četvrtak.
Inicijativa od banaka i leasing društava traži moratorij na kredite i leasinge na rok od najmanje 12 mjeseci s otpisom kamata, ali i bespovratna sredstva iz fondova EU za spas branše, kao i produljenje mjera za očuvanje radnih mjesta na dodatna 3 mjeseca za te djelatnosti i ukidanje periodičkih tehničkih pregleda za vrijeme trajanja epidemije. Žele i da im se kamate na kredite otpišu ili smanje na razinu od 0,5 do 1 posto, sa sadašnjih 4 posto.
Izvor : Tportal.hr