Iako je njihov ubod prilično bolan, njihov nestanak bio bi još bolniji.
U posljednjoj raspravi u Royal Geographic Society, Institut Arvoch zaključio je da su pčele najvažnije živo biće na planeti, ali znanstvenici su objavili i vrlo zabrinjavajuću činjenicu: pčele su već na popisu ugroženih vrsta.
Najnovija istraživanja pokazuju da je čak 90% pčela već nestalo s planete. Razlozi ovog izumiranja ovise o zemljopisnom području, ali glavni su masovno uništavanje šuma, nedostatak sigurnog mjesta za gniježđenjem, nedostatak cvijeća, nekontrolirana uporaba pesticida i promjene zemljišta.
Uz potporu FIA-e, Glavni pčelarski poduzetnički centar (CeapiMayor) i pčelarska korporacija u Čileu (Cach) proveli su studiju koja je pokazala da su pčele jedina bića na svijetu koja ne nose nikakve patogene, bilo da su one o gljivicama, virusima ili bakterijama.
Čak 70% svjetske poljoprivrede ovisi o tim insektima; drugim riječima: ako pogledamo 100 vrsta hrane, pčele su odgovorne za njih 70.
Također, pčele, koje su opet odgovorne za oprašivanje, omogućavaju razmnožavanje biljaka koje hrane milijune životinja, a bez njih bi fauna uskoro nestala.
Ne samo da med proizveden od pčela služi prehrani ljudi, već ima i višestruko pozitivne učinke na naše zdravlje i kožu.
Prema citatu Alberta Einsteina „Nestanu li pčele s lica Zemlje, čovjeku kao vrsti neće preostati više od četiri godine života. Bez pčela nema oprašivanja, nema plodova, nema hrane, nema ni ljudi.“
Švicarski institut za tehnologiju u Švicarskoj iznosi teoriju koja za valove koje odašilje mobilni telefon smatra krivcem. Objašnjavaju da su valovi koji nastaju tijekom telefonskih poziva sposobni dezorijentirati pčele zbog kojih se izgube i izravno prijete njihovim životima.
Istraživač i biolog Daniel Favre, u suradnji s drugim istraživačima, proveo je 83 pokusa koji su pokazali da u prisutnosti ovih valova pčele proizvode 10 puta glasniji zvuk nego inače, signalizirajući drugim pčelama da su u opasnosti i moraju napustiti košnicu.
Bez sumnje, glavni razlog nestanka pčela pripisuje se nadimanju. Kolumbija se navodi kao primjer ove prakse jer je tijekom godina čak 34% pčela agrotoksinima umrlo od trovanja.
Postoje li bilo kakva rješenja za ovaj problem?
Naravno da postoje rješenja, ali poanta je u tome što ih je prilično teško provesti u praksi, jer su (negativne) proizvodne i poljoprivredne prakse prilično duboko ugrađene u svijest ljudi.
Bilo kako bilo, u nadi da će se oni prilično brzo implementirati, predložena su tri rješenja:
- Da bi se u potpunosti zabranila, a ne samo smanjila, uporaba toksičnih pesticida.
- Promovirajte potpuno prirodne nadomjestke.
- Neprekidno istražujte i pratite zdravlje, stanje i očuvanje pčela.
“Problem s pčelama samo je jedan od primjera koji zahtijevaju hitnost promjene načina upravljanja okolišem”, kaže Lusiano Grisales, glasnogovornik Gospodarske komore Kolumbije.
„Uspostavljanje strateške prirode zaštite i preseljenja pčela i drugih oprašivača je presudno, jer u Kolumbiji više neće biti moguće brojati pčele za 10 godina. To će dovesti do katastrofe hrane i zdravstvene krize u zemlji. “